U Mostaru otvorena izložba o Matvejeviću: Zaslužuje barem ulicu u svom gradu
Autor izložbe Zlatko Serdarević emotivno je govorio o velikanu koji nas je prerano napustio, a prisutnima se obratila i bh. književnica koja radi u Italiji. Izložen je veliki broj fotografija, plakata, isječka iz novina, vijesti, osvrta, prikaza i tekstova s portala, kao i Matvejevićevih knjiga.
Serdarević je izložbu koncipirao u dva vremenska dijela.
"Ja sam imao izložbu 2006. godine u Mostaru, koju je on otvorio i tad sam predstavio ono što je tada Predrag radio. Sad je ovo prirodan slijed njegovog djelovanja od tada, ali i ovaj dio poslije smrti, kako su mediji reagovali na njegov odlazak, te na koji način je i cijela društvena zajednica radila da se ta vijest čuje i kaže ko je Predrag Matvejević", kazao je za Klix.ba autor izložbe.
Serdarević je jako dobrim ocijenio pisanje medija i dodijeljeni prostor Matvejeviću, ali je nezadovoljstvo iskazao odnosom njegovog Mostara prema Matvejeviću.
"Mediji su to jako dobro popratili, prenosili su i dijelove njegovih knjiga, od 'Kruha'do Brevijara', ali u Mostaru, osim Univerziteta Džemal Bijedić i Centra za mir, niko ništa nije učinio. Nedostatak reakcije je odnos prema tom velikanu", razočaran je Zlatko Serdarević.
Cernicu preimenovati u Ulicu Predraga Matvejevića
Ova izložba jedan korak je u ispravljanju te nepravde, a Sedrarević je siguran koliko bi Mostar mogao bar simbolično da oda priznanje piscu koji je toliko govorio o gradu iz kojeg je potekao.
"Takvom jednom kolosu, velikom humanisti, Mostar koliko god da podari, malo je. Klasično, mora biti spomen soba, u kojoj će biti njegova arhiva, njegovi će to dati Mostaru. Onda jednu ulicu treba imenovati, najbolje baš Cernicu u kojoj se rodio ili neku sličnu, a i nekoj kulturnoj instituciji dati njegovo ime", predložio je Zlatko Serdarević u izjavi za naš portal.
Kozmopolitizam je kad komšiji popraviš prozor, a misliš dobro svim ljudima svijeta
Kakav je čovjek bio Matvejević Serdarević je ilustrirao njegovom definicijom kozmopolitizma: "Kozmopolitizam je kad komšiji popraviš prozor, a misliš dobro svim ljudima svijeta".
Na izložbi je osim autora govorila i Enisa Bukvić, naša književnica s rimskom adresom. Posebno se osvrnula na Matvejevićevo pomaganje našim ljudima u onim teškim vremenima koji su dolazili u dodir s njim, izbjeglicama, našim studentima u Rimu, književnicima koje je motivirao da rade i pišu, te im omogućio ulazak u talijanskim svijet književnosti.
Izložba se može pogledati u kongresnoj dvorani Hotela Bristol.