Vladavina Franje Josipa I, koja je trajala čak 68 godina, razdoblje je u kojem će se Zagreb razviti u pravo hrvatsko središte, a u tom će procesu u njemu nastati i moderno građansko društvo. Na početku ovog razdoblja, 1850. godine ujedinjeni su Slobodni i kraljevski grad Zagreb te Kaptol, Nova Ves, Vlaška ulica i Horvati i od tada teče razvoj ujedinjenog Zagreba.
U tom su razdoblju ostvareni značajni rezultati u komunalnom razvoju - počinje s radom Gradska plinara (1863.), uvedena je javna plinska rasvjeta (1877.), izgrađen moderni vodovod (1878.), osnovano središnje gradsko groblje na Mirogoju (1878.), uveden konjski tramvaj (1891.), započinje izgradnja sistematske moderne kanalizacije (1892.), otvoren je Državni (danas Glavni) kolodvor (1892.), postavljena električna rasvjeta (1907.), te je proradio i prvi električni tramvaj (1910.).
Razvoj Zagreba tog perioda vidljiv je i u porastu broja stanovnika. Prema popisu iz 1857. godine Zagreb je imao 16.657 stanovnika, da bi 1910. imao čak 79.038 stanovnika.
Franjo Josip I Habsburg (1830. -1916.) na vlast je došao kao osamnaestogodišnjak, burne 1848. godine, a njegova vladavina prestala je njegovom smrću 21. novembra 1916. u jeku Prvog svjetskog rata. Za života je čak tri puta posjetio Zagreb. Njegovi dolasci pomno su organizirani, pri čemu je grad bio svečano ukrašen, što je iziskivalo poseban trud zemaljske i gradske uprave.
Izložba će biti postavljena u Muzeju Sarajeva - Brusa Bezistan.
Postavka započinje proglasom Franje Josipa I o preuzimanju kraljevske vlasti 1848., a završava prikazom proklamacije Države Slovenaca, Hrvata i Srba 1918. koja simbolično uvodi Zagreb u novo razdoblje njegove povijesti, saopćeno je iz Historijskog arhiva Sarajevo.
