U Općini Novi Grad otvorena izložba "Džemaludin Čaušević: prosvjetitelj i reformator"
Izložba je organizirana zajedničkom saradnjom Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića i Općine Novi Grad Sarajevo, u okviru projekta "Ime moje škole", a moći će se pogledati do 5. oktobra, radnim danima od 10 do 16.30 sati.
Glavni eksponati izložbe su bronzana bista Džemaludina Čauševića, djelo najznačajnijeg hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, orginalno izdanje Kur'ana Čanog iz 1937. godine i izdanja periodika sa početka 20. stoljeća u kojima je Čaušević objavljivao tekstove. Sadrži i segmente koji se odnose na lik i djelo Džemaludina Čauševića, ispričane i grafički predstavljene na interesantan način, prijemčiv za učenike.
Izložbu je otvorila Amina Rizvanbegović Džuvić, direktorica Bošnjačkog instituta, a prisutnima se obratila i Fahra Zvizdić, šefica Odsjeka za obrazovanje i kulturu Općine Novi Grad Sarajevo. Otvaranju su pristustvovali i učenici Osnovne škole koja od 1994. godine ponosno nosi ime bošnjačkog velikana Džemaludina Čauševića.
"Ovom postavkom željeli smo pokazati i predstaviti kako je Džemaludin Čaušević bio jedna od najistaknutijih ličnosti sa početka 20. stoljeća, čovjek koji je bio veliki reformator, prosvjetitelj, čovjek koji je svoje ideje sprovodio u djela, zalagao se za reforme i prava u obrazovanju. Bio je jedan od najistaknutijih intelektualaca i vjerskih vođa, a ono za što se tokom svoga života zalagao u smislu afirmacije nauke i obrazovanja, traganja za progresivnim i naprednim idejama, očuvanje tradicije i identiteta, trebalo bi biti uzor i vodilja svima nama", istakla je u svom obraćanju direktorica Rizvanbegović.
Ističući dosadadašnju uspješnu saradnju Općine i Bošnjačkog instituta na projektu "Ime moje škole" Fahra Zvizić podsjetila je na realizovane izložbe posvećene Mehemedaliji Maku Dizdaru i Behaudinu Selmanoviću i izrazila posebno zadovoljstvo što jedna od osnovnih škola iz općine Novi Grad nosi naziv istaknutog prosvjetitelja Džemaludina Čauševića.
Hadži Mehmed Džemaludin ef. Čaušević rođen je 1870. godine u mjestu Arapuša kod Bosanke Krupe. Nakon završetka Bihaćke medrese, školovanje nastavlja u Istambulu gdje studira pravo, književnost, teologiju, filozofiju, misticizam i historiju. Od 1903. do 1905. nastavnik je arpaskog jezika u Velikoj Gimnaziji u Sarajevu, kada je izabran za člana Ulema-medžlisa. Iste godine napravio je konačnu reformu arebice za potrebe pisanja bosanskim jezikom.Izabran je za reisu-ul-ulemu 1913., a svečano ustoličen naredne godine. Ostavku je podnio 1930. godine, nakon čega se posvetio prevođenju Kur'ana na bosanski jezik. Knjiga naslovljena Kur'an Časni: prevod i tumač, objavljena je 1937. – godinu dana prije Čauševićeve smrti. U listu Novi behar (1938), stoji zabilježeno kako mu je obavljena "impozantna dženaza kakve Sarajevo ne pamti".
