"Atlas rodoslovnih karata Bosne i Hercegovine" predstavlja analizu rodoslovne karte bosanske kraljevske dinastije Kotromnića, visokog plemstva Bosne, Pašaluka i dinastije a koje su imale utjecaj na civilizacijski razvoj BiH. Promotor knjige je Majo Dizdar, novinar, publicista i pisac.
Zlatko Lukić je rođen 1953. godine u Zagrebu. Poslije gimnazije u Banjoj Luci studirao pravo pa književnost. Od 1973/85. je honorarni suradnik "Glasa", a povremeno i na Radio Banjoj Luci. Predavao je djeci maternji jezik, povijest i zemljopis u bosanskoj školi u Ystadu 1993/95., (Švedska).
Jedan je od tri autora čitanke i radne bilježnice "Naši mostovi" za bosansku djecu od 5.-8. razreda 1994., a projekt financirao Državni savjet za školsku upravu Kraljevine Švedske. Objavljuje zapažene sociološke eseje: "Geneza Bošnjaka" i "Anatomija zla na Balkanu", u časopisu "Beharu" 1995.
Radio je kao novinar i/ili urednik za Oslobođenje (evropsko izdanje), Glas BiH (Stockholm), Behar (Zagreb), Bosansku poštu, (Oslo), Radio Behar (Oslo), Bosansku riječ (Göteborg), Slobodni Radio Prijedor, (Lušci Palanka), TV 101, (Sanski Most). Zastupljen je u nekoliko pregleda i panorama književnosti i nagrađivan za poeziju, prozu, roman i dramu. Član je Društva pisaca BiH.
Autor je drama “Crveni kesten”, “Djeca noći”, “Čudo u Malopolju”, “Karađoz”, “Katarza”, “Kino Bosna”, “Posrtanje knjige” Više od ljubavi…
Također, autor je romana "Bosanski trokut", "Mozak i metak", "Ponoćni rituali u hramu snova", "Sunce je tvoja sjena", "Prije nego odrastem" te zbirke poslovica, izreke i fraze u BiH “Bosanska sehara”
Pisao je i djela iz oblasti historije "Bosanski rodoslovi", "Znameniti Rimljani", "Croatian Genealogy", "Eponimi" i drugo.
