U Sarajevu održana tribina "Novi glasovi: savremena regionalna književnost"
Kako je istaknuto, tribina bi trebala označiti početak novog sagledavanja onog što se može nazvati regionalnom književnosti, zapravo se radi o književnosti koja se piše na jezicima koji se koriste na ovom prostoru, a mogu se čitati bez prijevoda u svim zemljama ove regije.
Kako je kazao germanista, esejista i prevodilac Vahidin Preljević, radi se o tome da se iz današnje perspektive ponovo sagleda i analiziraju te kulturne spone.
"Želimo skrenuti pažnju i na novi fenomen koji imamo u posljednje vrijeme, to je fenomen pisaca koji su porijeklom sa ovih prostora, a pišu na stranim jezicima konkretno na njemačkom jeziku", kazao je.
Dojma je da se, kad se uzme u obzir cjelokupno tržište knjiga, najviše čita prijevodna književnost, prije svega književnost prevedena sa engleskog jezika.
Književni kritičar i urednik na Radiju Beograd 2 Saša Ćirić smatra da su autori iz Bosne i Hercegovine često prisutni i u Srbiji i u Hrvatskoj, poneko i u Crnoj Gori. Postoji interesovanje, posebno iz ugla Srbije, za autore iz BiH i Hrvatske, a neki od njih su jako popularni i u Srbiji imaju čitalačku publiku.
Kako je kazao, postoji interesovanje i izdavačkih kuća u npr. Srbiji da objave ponovo autore/ke koji su objavljeni i u BiH ili Hrvatskoj. Slično je, kaže, samo iz ekonomskih razloga se manje objavljuju, u BiH npr. autori iz Srbije. U Hrvatskoj postoji drugačija politika, malo više restriktivna, ali interesovanje postoji. Tome svjedoče časopisi, portali, pa i književna kritika.
"Naravno pitanje je koliko ko čita, u kojim se tiražima objavljuju, kakva je distribucija knjiga, koliko je kultura uopće ljudima važna. Ali interesovanje postoji, čitaoci postoje i postoje dobri autori što je najbitnije", naglasio je Čirić, urednik emisije ‘Oko Balkana’ koja je posvećena balkanskim savremenim književnostima i postjugoslovenskim, a kako kaže "slušana je kod onih koje to zanima".
Tribina "Novi glasovi: savremena regionalna književnost" upriličena je u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine, a moderator je bio Haris Imamović, pisac i urednik časopisa Sic.
Imamović je, govoreći o nazivu tribine, kazao da pojam regiona kao ni same granice regiona nisu precizno određene.
"Možda bi najbolje bilo da pojam ‘regionalne književnosti’ prihvatimo sa svom njegovom neodređenošću, odnosno da je ne doživljavamo tragično. Najbliži ovom doživljaju regionalne književnosti je doživljaj koji je često zastupao Mirko Kovač. On je prihvatao da postoje i bošnjačka, i srpska, i hrvatska, i crnogorska, i bosanskohercegovačka, i jugoslovenska književnost, i druge. Čak je prihvatao i da njega samog istovremeno identificiraju i kao bosanskohercegovačkog, i kao srpskog, i kao hrvatskog, i kao crnogorskog autora", kazao je Imamović.
Dodao je da tribina "nema za cilj da poništava, niti ignoriše državne i etničke posebnosti. Ona ima za cilj da dovede u pitanje – apsolutiziranje posebnosti. Štetnu ideju nacionalne autarkije, zatvaranja u sebe, osjećaja samodovoljnosti, koje je siguran put u kulturni nazadak".
Sobarica s Jadrana otkrila šta su Beckham i njegova porodica zahtijevali na ljetovanju
