U Sarajevu otvorena izložba o reisu-l-ulemama od 1882. godine do danas

Izložba je otvorena u okviru svečanog programa uručenja Odluke o izboru reisu-l- uleme za mandatni period 2019.-2026. godine. Čast da otvori izložbu imao je direktor Uprave za obrazovanje Rijaseta IZ dr. Dževad Hodžić, koji je podsjetio je da moderna historija Islamske zajednice počinje izborom prvog reisu-l-uleme 1882. godine, Mustafe Hilmi ef. Hadžiomerovića.

Osvrnuvši se na historijat Islamske zajednice, dr. Hodžić je podsjetio i da su se bosanski muslimani kroz samostalnost IZ opredijelili, za ono univerzalno razumijevanje islama prema kojem je vjerske, moralne i duhovne vrijednosti islama moguće živjeti i primjenjivati i izvan islamskog državno-pravnog i političkog poretka, ali i za onaj kulturni izraz islama koji je vezan za specifično bosansko tlo i vlastitu historiju i sudbinu.

Opredjeljujući se za samostalnu Islamsku zajednicu bosanski muslimani su se u sudbonosnim hsitorijskim okolnostima opredijelili i za svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu i za svoju evropsku kulturnu civilizacijsku i političku perspektivu.

"Izložba pokazuje kroz koja i kakva iskušenja prolazimo u našoj modernoj historiji i koliko uspješno iznalazimo izgovore na ta iskušenja", navodi Hodžić.

Direktor GHB Osman Lavić kazao je na otvaranju izložbe da ovom retrospektivnom postavkom Biblioteka želi slikom i riječju predstaviti historijat i nosioce časne funkcije reisu-l-leme od 1882. godine do danas.

Glavni dio izložbe su potreti 14 reisu-l-ulema Mustafa Hilmi-efendija Hadžiomerović, Mehmed Teufik Azabagić, Hafiz Sulejman Šarac, Mehmed Džemaludin Čaušević, hafiz Ibrahim Maglajlić, Fehim Spaho, Salih Safvet Bašić, Hadži Ibrahim Fejić, Sulejman Kemura, Naim Hadžiabdić, Husein Mujić, Hadži Jakub Selimoski, Dr. Mustafa Cerić Dr. Husein Kavazović, Portreti reisu-l-ulema su po prvi put prikazani, rađeni su u istoj tehnici, a autor je akademski slikar Ahmet Hundur.