U Sarajevu promovisana monografija Hajrudina Šibe Krvavca, prve knjige o nekom bh. reditelju
Nastanak ove monografije inicirala je Jasmila Žbanić koja nije mogla sakriti emocije.
“Jako sam dirnuta, jer je ovaj dan došao. Živeći sa Šibinim filmovima i pričama o njemu željeli smo podijeliti to sa širom javnosti”, rekla je Žbanić.
Ešrefa Krvavac, supruga Hajrudina Šibe Krvavca bez čije lične arhive ne bi bilo moguće napraviti ovu monografiju, se zahvalila Udruženju reditelja i rediteljica BiH, Udruženju filmskih radnika BiH i Akademiji scenskih umjetnosti što su na ovaj način odali priznanje Šibi Krvavcu.
“To je prva knjiga, nadam se ne i posljednja i nadam se da će i ostale knjige o Šibi Krvavcu biti pisane strašću i entuzijazmom”, rekla je Krvavac.
Producentica Amra Bakšić-Čamo, koja je kao dijete imala priliku upoznati Šibu Krvavca i družiti se s njim, rekla je da je ovo dovan i pravi početak bh. filmske historije.
“Ja sam bila dijete koje je raslo uz Šibu i dijete koje je raslo uz njegove filmove. Uvijek sam to odvajala, a danas kad razmišljam o tome shvatam da njegove filmove gledam na isti način na koji sam ih gledala kao dijete. A jako je malo filmova koji vam daju istu emociju”, rekla je Bakšić-Čamo.
Na promociji je govorio i Ivan Velisavljević, filmski kritičar iz Beograda, koji je naglasio da je ova monografija nastala iz jednog ozbiljnog istraživanja partizanskog jugoslovenskog filma.
Promociji su prisustvovali Lula Živojinović, supruga Bate Živojinovića, zatim Dino Mustafić, Nihad Kreševljaković, Mirvad Kurić, Elmir Jukić, Srđan Vuletić, Nedžad Begović, Sabrina Begović Ćorić Miro Purivatra i mnogi drugi.
U punoj sali kina Meeting Point u Sarajevu upriličena je promocija monografije Hajrudin Šiba Krvavac, prve knjige o nekom bh. reditelju i jedne od rijetkih knjiga o bh. kinematografiji.
Filmovi Hajrudina Šibe Krvavca dospjeli su skoro do svih zemalja svijeta. Na prostoru bivše Jugoslavije gotovo da ne postoji čovjek koji nije čuo za njegovo kultno filmsko ostvarenje "Valter brani Sarajevo", mada ništa manje nisu vrijedni ni filmski naslovi "Diverzanti", "Most" i "Partizanska eskadrila" i predstavljaju kulturno blago Bosne i Hercegovine.
Sa 16 godina bio kurir Vladimiru Periću Valteru, a 30 godina kasnije je napravio film posvećen svom ratnom komandantu i njegovoj odbrani Sarajeva koji je u Kini proglašen najgledanijim filmom svih vremena. Za svoj rad Šiba je odlikovan Šestoaprilskom nagradom grada Sarajeva, 27-julskom nagradom SR BiH, Ordenom rada sa zlatnim vijencem i Ordenom Republike sa srebrenim zracima.
Bio je dijabetičar, a imao je i velikih srčanih problema. Uprkos tome ostao je u opkoljenom Sarajevu 90-ih godina, iako ga je mogao napustiti. Preminuo je u Sarajevu 11. jula 1992. godine, a sahranjen je na sarajevskom gradskom groblju "Lav".
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
