Collegium artisticum
5

U Sarajevu večeras otvorenje izložbe bh. grafičkog dizajnera Branka Bačanovića

L. K.
Večeras će u prostorijama galerije Collegium artisticum biti otvorena samostalna retrospektivna izložba "Grafički kontinuiteti 1977.-2017. istaknutog bh. grafičkog dizajnera Branka Bačanovića.

Otvorenje će biti upriličeno u 20 sati, a publika će izložbu moći pogledati do 21. februara 2020. godine.

Branko Bačanović je rođen 1952. godine u Sarajevu. Akademiju likovnih umjetnosti (studije grafičkog dizajna) završio je u Sarajevu 1977. godine. Dužnost predsjednika Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Bosne i Hercegovine (ULUPUBiH) obavljao je od 1988. do 1990. Izlagao je na mnogim samostalnim i selektivnim izložbama u BiH i inostranstvu (SAD, Rusija, Kanada, Meksiko, Poljska, Finska, Francuska, Belgija, Kuba, Bugarska, Njemačka, Slovačka, Alžir, Japan, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Slovenija, ...).

Od 1983. godine ima status samostalnog umjetnika BiH, od 1992. status izuzetnog umjetnika ULUPUBiH-a, od 2013. status zaslužnog umjetnika ULUPUBiH-a, kao i status istaknutog samostalnog umjetnika Kantona Sarajevo. U vrijeme Olimpijade u Sarajevu, ZOI '84, bio je zadužen za izradu vizuelnog identiteta promotivnih materijala (Priručnik grafičkih standarda).

Bačanović se ogledao u svim oblicima grafičkog dizajna: kompletnim vizuelnim identitom manifestacija i kompanija, sistemom vizuelizacije u enterijeru i eksterijeru, opremama knjiga i monografija i različitim ilustracijama. Uža specijalnost mu je plakat iz oblasti kulture, a ističe se i po tome jer je u bosanskohercegovačkim pozorištima uveo praksu tretiranja pozorišnog plakata kao dijela predstave. Bačanović je autor plakata za kultne filmove bosanskohercegovačke i jugoslovenske kinematografije “Sjećaš li se Dolly Bell” i “Otac na službenom putu”, a vizuelno je oplemenio i kultnu monografiju Dubravka Lovrenovića “Stećci”.

Branko Bačanović je svakako jedan od najznačajnijih umjetnika iz oblasti grafičkog dizajna, ne samo u Bosni i Hercegovini i bivšoj Jugoslaviji, već i u svijetu, s obzirom na činjenicu da se na mnogim međunarodnim selektivnim izložbama njegov rad već decenijama prepoznaje i vrednuje, a u više navrata bio je i jedini predstavnik bosanskohercegovačkog i ex-jugoslovenskog grafičkog dizajna.

Radi se o umjetniku čije se djelo ne ograničava samo na grafički dizajn, umjetniku koji u njega uvodi i elemente drugih umjetnosti, a sam plod takvoga djela uvodi u druge umjetnosti, od filma i pozorišta, pa do vrijednih književnih i naučnih djela. O njegovom radu pisali su poznati likovni kritičari, historičari umjetnosti, teatarski umjetnici..., a mnogobrojne nagrade od samog početka umjetničke karijere do danas ilustruju vrijednosti njegovog djela.

Bačanovićev opus je i svojevrsno historijsko svjedočanstvo o vremenu u kojem su teatar, knjiga i film propagandno tretirani, zapravo radi se o vrhunskom kvalitetu te propagande. Istovremeno njegov opus je i dokument o miljeu u kojem su umjetnici, pa i sam Bačanović, djelovali.