Direktor Arheološkog muzeja u Zagrebu Sanjin Mihelić istaknuo je kako je riječ o nastavku višegodišnje plodne saradnje dvije institucije kojom zagrebački muzej dobija priliku prikazati jedan izuzetan srednjovjekovni rukopis.
"Zajedničko civilizacijsko dostignuće svih društava koje drže do sebe je to što na vrlo visoko povlašteno mjesto stavljaju knjigu. Stoga mi je posebno zadovoljstvo što ovdje možemo predstaviti jedan neprocjenjiv dragulj koji se čuva u Zemaljskom muzeju BiH – Sarajevsku hagadu", rekao je Mihelić.
Hagada je židovski liturgijski tekst koji se čita tokom obrednog obroka Sedera, na početku obilježavanja židovskog blagdana Pashe kojim se obilježava izlazak, oslobađanje Izraelaca iz Egipta, nakon 400 godina zarobljeništva. U ranom srednjem vijeku, hagade se javljaju kao zasebne knjige u Evropi.
Sarajevska hagada jedan je od najbogatije iluminiranih srednjovjekovnih rukopisa koji je ikad načinjen za židovske naručitelje. Nastala je na sjeveroistoku Španije sredinom 14. stoljeća, odakle je zajedno sa Židovima napustila Španiju još u 15. stoljeću, a postoje podaci da se još 1609. godine nalazila u Italiji.
Autorica izložbe Aleksandra Bunčić istaknula je kako se izložba "Tri života Sarajevske hagade" bavi upravo putem koji je morala proći, od srednjovjekovne kraljevine Aragonije, preko Italije u 17. stoljeću, gdje su je pregledali i odobrili rimokatolički cenzori, do Sarajeva, gdje je rukopis kupljen od Zemaljskog muzeja krajem 19. stoljeća.
Cilj izložbe nije bio samo prikazati taj fascinantni dokument, napomenula je, već i predstaviti neke od najljepših minijatura koji se u njemu nalaze.
"Od njih ukupno 69, mi smo napravili selekciju od 21 minijature, koje su tu prikazane u prirodnoj veličini i upotpunjene popratnim materijalima iz ostalih muzeja, prije svega Arhiva BiH, ali i drugih arhivskih dokumenata i građe koja prati ne samo historijsko-umjetnički razvoj tog rukopisa, nego i vrlo kompleksnu historiju koja nije ispisana na njenim stranicama, a koja je ispisana kroz stoljeća u kojima taj rukopis živi i opstaje", rekla je Bunčić.
Izložba je prvi puta postavljena u Zemaljskom muzeju BiH u februaru. Autor izložbe i direktor muzeja Mirsad Sijarić istaknuo je kako je riječ o nastavku aktivnosti kojima taj muzej u ovoj godini obilježava 131 godinu svojeg postojanja.
"Zemaljski muzej BiH najveći je i najstariji muzej u BiH, dom tri miliona predmeta, arheoloških, etnoloških, prirodoslovnih, te knjižnice s 350 hiljada naslova, a Sarajevska hagada, koja se kod nas nalazi od 1894. godine, sasvim je sigurno najpoznatiji predmet koji čuvamo, rukopis priznat kao najvredniji rukopis te vrste u svijetu", rekao je Sijarić.
Izabrane stranice Sarajevske hagade pružaju uvid u okolnosti i razloge nastanka ovog enigmatičnog rukopisa, rekao je, a poseban segment izložbe čine neka od izdanja Sarajevske hagade, uključujući posljednje štampano 2018. godine, čiji je izdavač, po prvi put samostalno, Zemaljski muzej BiH.
Izložbu je otvorio ambasador Izraela u Hrvatskoj Ilan Mor, koji je istakao kako je riječ o za njega sretnoj prilici da dobije uvid u sadržaj i izgled Sarajevske hagade, izvanredan dokument života Židova u srednjem vijeku koji je neprocjenjivo kulturno blago, prenosi Hina.
"Kad pomislim na hagadu, prvo čega se sjetim su četiri čuda koja je morala proći na svom putu od 14. stoljeća prema ovamo. To je, prvenstveno, čudo što je uspjela preživjeti protjerivanje Židova iz Španije; zatim čudo preživljavanja italijanskih cenzora, pa preživljavanje nacističke okupacije Sarajeva u Drugom svjetskom ratu, te čudo preživljavanja rata za nezavisnost od 1991. do 1995. godine", rekao je Mor.
Otvorenju izložbe, koja ostaje otvorena do 29. septembra, nazočili su, među ostalim, predsjednik Koordinacije židovskih općina Republici Hrvatskoj Ognjen Kraus, te glavni rabin koordinacije židovskih općina Republici Hrvatskoj Lucian Moše Prelević.
