Postavka ima za cilj da prikaže značaj, simboliku i upotrebu karanfila u bosanskohercegovačkoj tradiciji, ali i da skrene pažnju na neophodnost zaštite genofonda autohtonih karanfila.
Dosadašnja istraživanja, kako kaže Bečić, pokazala su da devet vrsta karanfila s područja Bosne i Hercegovine imaju status ugrožene, ranjive, rijetke ili potencijalno ugrožene vrste i trebaju se naći u Crvenoj knjizi flore BiH.
Izložba je ujedno i apel kako bi se zaštitile ugrožene vrste karanfila.
Osim skretanja pažnje na ugrožene vrste karanfila, izložba također ukazuje i na tradiciju naroda u BiH te upotrebu, simbolizam i značaj tog cvijeta koji se često javlja u lirskoj usmenoj poeziji, gdje simbolizira viteštvo, hrabrost i odvažnost. Javlja se i na ornamentici gradske i seoske nošnje i dijelovima pokućstva u tradiciji naroda BiH, a također je i neizostavni dio tradicionalne vrtne umjetnosti bosanskohercegovačkih avlija.
Profesorica Prirodno matematičkog fakulteta u Sarajevu Dubravka Šoljan, otvarajući izložbu, rekla je da je ona u znaku ljepote. Također je podsjetila na simboliku karanfila.
U realizaciji izložbe učestvovali su i Marica Filipović, Nirha Efendić, Merdina Tekač, Azra Berčević-Šarenkapa, Lejla Bajramović, Dubravka Šoljan i Dejan Kulijer.
Izložba će u Zemaljskom muzeju BiH biti otvorena do 6. aprila.
Mulahusejnović srušio Sarajevo pa komentarisao povike s Koševa: Tome nije mjesto na stadionu
Iman Šemić u utrci za fotomodel FBiH: Otkrila nam je kako teku pripreme za ovu svečanost
