UNSA priredila bogat program povodom Nacionalnog dana svjesnosti o bibliotekama u BiH
Nacionalni dan svjesnosti u bibliotekama u BiH je rezultat trogodišnjeg projekta Erasmus+ "Umrežena biblioteka, službe podrške, modernizacija biblioteka u zemljama zapadnog Balkana kroz razvoj osoblja i bibliotečkih usluga.
Ovo je već četvrti put zaredom da se obilježava ovaj dan u našoj državi te, kako je navedeno, bilježi značajno interesovanje javnosti.
"Tako će 30. oktobra 2020. godine, partneri biblioteke (nacionalna, školske, javne, visokoškolske, specijalne), obilježiti nacionalni dan kroz organizaciju različitih aktivnosti poput predavanja, izložbi, promocija", kazala je Nadina Grebović-Lendo, šefica Biblioteke Filozofskog fakulteta i koordinatorica Akcijske grupe Nacionalnog dana svjesnosti o bibliotekama u BiH u ime Univerziteta u Sarajevu.
UNSA je u ovaj događaj uključio više od 40 biblioteka partnera iz BiH, koji će u petak ponuditi različite sadržaje svojim korisničkim zajednicama.
"Trenutno je prijavljeno više od 50 različitih programskih aktivnosti na različitim lokacijama kako online tako i u fizičkom prostoru prateći epidemiološke upute. Naši partneri u ovom projektu su Sveučilište u Mostaru i kantonalna i univerzitetska biblioteka u Bihaću koji će također doprinijeti ovom događaju sa svojim bibliotekama partnerima", navela je Grebović-Lendo.
Ovogodišnji moto obilježavanja ovog dana glasi "Biblioteka bez zidova", a ciljna grupa organizatora su učenici od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, najmlađa korisnička grupa kada je riječ o bibliotekama.
"'Biblioteka bez zidova' jer u savremenom bibliotekarstvu taj je termin uobičajan jer podrazumijeva da biblioteku ne čini zgrada već bibliotekar. To je osoba koja pronalazi informaciju za korisnika i daje mu je na korištenje neovisno o prostoru i imovini. Ovakvo shvatanje bibliotekara se uklapa i u trenutnu društvenu situaciju uzrokovanu pandemijom jer on je jednako prisutan kako u fizičkom tako i u online prostoru. Centralna aktivnost UNSA povodom ovog dana podrazumijeva dodjelu nagrada učenicima prvog i drugog razreda osnovnih škola u sklopu likovnog itakmičenja 'Moja bibliotekarka, moj bibliotekar', organizacija webinara i promocija čitanja od najranije dobi u formatu videa za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovnih škola", istakla je Grebović-Lendo.
Dušanka Bošković, prorektorica za kvalitet Univerziteta u Sarajevu nje kazala da je ovo izuzetna proilika da se podsjetimo na sve čari i značaj koje nam biblioteke pružaju još od ranog djetinjstva.
"To je još značajnije u današnjem vremenu, u kontekstu pandemije, ali posebno digitalizacije i usluga kojih nismo ni svjesni, a koje nam biblioteke mogu pružati. Iako su nam ove godine u fokusu mlađi učenici, značaj biblioteka osjećaju i svi naši studenti i nadam se da će i naši istraživači imati priliku i kroz različite resurse poboljšati kvalitet svog rada", navela je Bošković.
Emina Dedić-Bukvić, s odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu je kazala kako je biti školski bibliotekar izazovno zanimanje i profesija koja zahtjeva pedagoške kompetencije koje će odgovoriti na odgojne i obrazovne potrebe mladih.
"Ključne pedagoške kompetencije koje je bitno razvijati kako kroz inicijalno obrazovanje bibliotekara tako i kroz profesionalni razvoj su te da biti stručan znači svoje akademsko znanje znati prenijeti mlađima, kreirati okruženje u kojem će se svaki mladi građanin osjećati dobro, prihvaćeno i sigurno. Zatim, tu je i didaktičko-metodička kompetencija koja je usko vezana za interpersonalne kompetencije i u tom slučaju važno je naglasiti da školski bibliotekari trebaju znati uskladiti verbalnu i neverbalnu komunikaciju", pojasnika je Dedić-Bukvić.
Feđa Kulenović, s odsjeka za komparativnu književnost i informacijske nauke Filozofskog fakulteta u Sarajevu kazao je da bibliotekari više ne trebaju biti unutar institucija i da samo čuvaju znanje, već trebaju pomoći i drugima da do njega dođu bilo gdje, na ulici, mreži i gdje god je potrebno.
"Oni to oduvijek i čine samo ih ne vidite baš uvijek. Važno je da razumijemo ovaj koncept "Biblioteke bez zidova" jer on može unaprijediti sliku informacijske i medijske pismenosti ovog društva. Bibliotekari su u školama jako važni i bitno je da su oni u ovim ustanovama sa završenim visokoškolskim obrazovanjem, a ne samo položenim stručnim ispitom", poručio je Kulenović.
Hoće li ova dva filma naslijediti "Barbie" i "Oppenheimera"? Predviđaju im jednak uspjeh
