Vahid Duraković: Nije mi problem svađati se i nametati ministrima kako bi kultura živjela
Duraković je kao direktor Kulturno-sportskog centra Bugojno, uz pomoć svih uposlenika, uspio obnoviti najstariju teatarsku smotru u BiH, Festival amaterskih pozorišta FEDRA, koji je stariji i od kultnog MESS-a, zatim Susret pozorišta/kazališta lutaka BiH Bugojno te Profesionalni festival za bivšu Jugoslaviju. Pored toga, uveo je i nove sadržaje kao što su Bugojansko proljeće, Bugojansko likovno bijenale i Bugojanska vaza. Nesebična je podrška svima koji žele veličati i čuvati kulturu ovog grada u gornjevrbaskoj regiji, što su nam potvrdili i njegovi sugrađani.
Borba za novac
"Bugojno je 80-tih godina imalo novca da nije znalo šta će od njega. Kada pitam direktora koji je radio u centru nekad 1985. godine kako im je tada bilo, on mi kaže da im je svega moglo nestati osim para", kroz smijeh nam je Duraković započeo svoju priču.
Pitamo ga odmah kakva je danas finansijska situacija u KSC-u Bugojno. Kako kaže, bez obzira na sve probleme današnjice, oni se svake godine uspijevaju izboriti za finansijsku podršku.
"Novac povlačimo iz lokalnog, kantonalnog, federalog i državnog nivoa. Na federalnom nivou čak i od više izvora. Svake godine finansijski zatvorima sve projekte. Jedino nekad imamo problem pravovremenog isplaćivanja tih sredstava", kazao nam je Duraković.
On dalje ističe kako je ključ uspjeha u tome što se KSC Bugojno svim nadležnim organima nametnuo kao ozbiljna institucija koja radi ozbiljne projekte. Najvažnije od svega, kaže Duraković, jeste uspješno pravdati sredstva.
"Meni nije mrsko otići u bilo koje ministarstvo i svađati se ili nametati. Bilo je situacija kada sam išao kod bivšeg federalnog ministra kulture i sporta Salmira Kaplana i pitao ga 'šta je, gdje smo mi tu'. Kad ne dobijemo sredstva, odmah sjedam u auto i idem gdje god treba po obrazloženje. Od milionskog budžeta mi tražimo nekih 10, 20 do 30 hiljada godišnje, što nisu velika sredstva, ali u Sarajevo ode po 800.000 KM", ističe Duraković, te dodaje da zbog toga ljudi iz provincije govore "kako im oni iz Sarajeva sve pare uzeše".
Spektakularna dvorana
Prilikom posjete KSC-u Bugojno, u maloj pozorišnoj sali centra zatekli smo srednjoškolce bugojanske gimnazije. Pozdravljajući ih, Duraković nam govori kako rado prepusti omladini prostor za vježbanje.
"Mala scena ima 100 sjedišta, mostove, opremu i razglas. Dugoročno će se predstave više igrati u maloj sceni", govori nam Duraković prije nego nas je uveo u veliku spektakularnu dvoranu sa 600 sjedišta i rotacionom binom.
"Imamo jednu od najboljih pozorišnih dvorana u državi. Međutim, bina ima visinu od 18 metara i iznad nje je mnogo otvora, što je u zimskom periodu nemoguće zagrijati. Inžinjeri rade, ovih dana treba biti gotov projekt zatvaranja prostora iznad bine, kako bismo sljedeće godine mogli grijati dvoranu", pojašnjava Duraković.
Još jedan problem redovnog zagrijavanja centra su potrebe lokalnog stanovništva za svakodnevnim događajima iz kulture. Bugojno sa nešto više od 30.000 stanovnika nema kapacitet da tokom čitave godine puni veliku dvoranu centra.
Sarajevo bez amaterske grupe
Tokom 80-ih godina u BiH je bilo oko 50, do 60 aktivnih amaterskih pozorišta. Danas u BiH postoji tek nekoliko ozbiljnih amaterskih pozorišta, tako da se na festival FEDRA svake godine prijavi dvadesetak učesnika.
"Onaj sistem je mnogo više vodio računa o tome. Naše amatersko pozorište Teatar FEDRA Bugojno od 1963. godine uspješno radi. Također, uspješan je i Teatar Total iz Visokog, koji od 50-tih godina radi. U Banjoj Luci imamo nekoliko zanimljivih amaterskih pozorišta. Najkritičnije je Sarajevo koje danas nema nijednu ozbiljnu amatersku grupu i niko se ni ne prijavljuje na FEDRA-u iz Sarajeva. U posljednjih šest godine jednom se prijavila Jasna Diklić sa svojom grupom. Međutim, i to je omladinska scena, a ne klasično amatersko pozorište", rekao je Duraković.
Na pitanje ko su amateri koji se prijavljuju na FEDRA-u, Duraković nam odgovara da su to uglavnom obrazovani ljudi, studenti i mladi koji vole glumu.
"Ujutru u 9 sati imam probu u kojoj igraju magistar stomatologije, profesorica matematike, diplomirani pravnik, profesor sociologije, viši tehničar i jedna djevojka koja studira u Travniku. Gluma im je zanimljiva i radimo poprilično ozbiljno već dugo godina. Niko od njih ne dobija nikakve dnevnice i svi to rade isključivo iz ljubavi i hobija. Najveći cilj je popuniti neke praznine u žiotu i kroz dobro druženje i umjetnost pronaći filter od ove trivijalne svakodnevnice", zadovoljno je istaknuo Duraković na kraju razgovora za Klix.ba.
KSC Bugojno od 10. aprila do 20. maja organizira Bugojansko proljeće u sklopu kojeg će biti prikazano oko 30 predstava, izložbi, koncerata i performansa iz raznih gradova BiH.
