Vrijedni eksponati u Malom muzeju BiH: Sarajlija napravio vremeplov kroz stoljeća bosanske historije
"Svi ti ambasadori i stranci koji dođu znaju historiju BiH nakon Dejtona. Želio sam tim ljudima pokazati da Bosna traje vijekovima i da je imala svoje kraljeve, zakone, novac i kulturu. Nisam htio uzimati u obzir noviju historiju u kojoj svi imaju neke svoje istine. Sve što se nalazi u ovom objektu je egzaktna činjenica. O tome se slažu i muslimani i pravoslavci i katolici", rekao nam je Šurković na početku razgovora.
Današnja BiH je poput stare bosanske kuće
Na samom ulazu u Mali muzej BiH, dok stojite na bosanskom ćilimu, vidjet ćete fascinantnu repliku stećka iz nekropole Radimlja kod Stoca. "Nigdje, nikad, niko nije pronašao stećak na kojem Bosanac kleči i moli", ponovlja Šurković riječi velikog Miroslava Krleže uvodeći nas u muzej na kojem je radio skoro cijelo desetljeće.
"To da Bosanac uvijek stoji uspravno i ostvaruje svoje ciljeve osnovna je poruka svima koji dođu ovdje", rekao je.
Iza stećka vidjet ćete porušenu, staru bosansku kuću ćerpičaru koju Šurković poredi s trenutnom nam državom.
"Praktično nam država izgleda kao stara bosanska kuća. Neizgrađena je, nesagrađena i nedefinisana. Novije generacije trebaju biti pametne i napraviti nešto bolje nego mi kako bismo opet bili država koju uvažavaju i Istok i Zapad", poručio je.
Fascinantni eksponati
Sedam i po metara visoko stablo dinastije Kotromanića, rađeno prema djelu profesora Envera Imamovića, impozantan je i fascinantan eksponat koji predstavlja reprezentativno rodoslovlje srednjovjekovne Bosne. Uz ovo drvo izložene su replike bosanskog štita i mača, pisma i novca, kao i tabla na kojoj je prikazana bosančica (staro bosansko pismo).
"Ovdje imamo i Povelju Kulina bana, sporazuma o trgovini bez carine i poreza koji je preteča nekih savremenih sporazuma, kao i Ahdnamu iz 1463. godine koja je svojevrsna povelja o ljudskim pravima. BiH je opstala i opstat će. Mi smo je samo naslijedili, a mladi to naslijeđe trebaju učiniti boljim", naglasio je.
A na suprotnoj strani je Sebilj - simbol Sarajeva koji je dolaskom osvajača više puta paljen i rušen.
"Ovaj Sebilj je neka naša stilizacija. Pored je instalacija djevojke u pravoslavnoj nošnji koja sipa vodu i momka koji joj se udvara", ispričao je.
Od Sebilja, bosanskom kaldrmom, stižete do autentične bosanske avlije. Tek nekoliko metara dijeli vas od tradicionalne bosanske sobe u kojoj se nalaze predmeti koje je Šurković tražio u svim dijelovima BiH.
"Sve je vjerodostojno predstavljeno. Pored peći je nana koja peče kafu, a sada pravimo dedu koji sjedi pored nje i puši škiju. Ovo je prava starinska soba, radili smo je od rezbarenog trešnjevog drveta", rekao je.
Pazio na svaki detalj
Jedna od najzanimljivijih replika u Malom muzeju BiH svakako je Latinska ćuprija ispod koje zaista teče voda koja predstavlja rijeku Miljacku. Osim toga, u muzeju su izložene i fotografije starih bh. gradova. Šurković je želio prikazati sve građevine koje imaju kulturno-historijsku vrijednosti, a kaže nam kako je najviše mostova koji nas trebaju spajati.
Da je pazio na svaki detalj dokaz je stilizovani krov na kojem je oslikano lišće koje predstavlja prolaznost života.
"Sve je prolazno. To me je ponukalo da ovo napravim. To će biti moja zaostavština ovom gradu i državi. Moramo misliti o tome šta ostavljamo iza sebe i po kojim djelima ćemo biti zapamćeni", rekao je.
Skoro deset godina ovaj 57-godišnjak gradi Mali muzej BiH, a ideja mu ne fali jer uvijek mu nešto novo naumpada.
"Problem je što ne znamo mnogo o sebi. Ja i za sebe kažem da malo znam, jer je uvijek toliko toga novog što se nauči i pročita. Želio bih da ovo mjesto bude hram kulture i historije. Napravit ću biblioteku, suvenirnicu i organizovati takmičenja iz historije. Nagrade će biti zlatnik, srebrenjak i bakrenjak Kotromanića", rekao je.
Ulaz za sve građane BiH je besplatan, a muzej su već posjetili brojni građani i stranci.