Vercoe je 2008. godine došla u turističku posjetu Bosni i Hercegovini. Fascinirana romanom "Na Drini ćuprija" odlučuje posjetiti i Višegrad, ne znajući ništa o strašnoj ratnoj prošlosti. U grad dolazi za vrijeme festivala, kada je pretrpan posjetiteljima. Odsjeda u hotelu Vilina vlas, za koji je preporuku pronašla u turističkom vodiču Tima Clancyja. Mučna i besana prva večer u hotelu koji je od '92. do '95. bio mjesto silovanja Bošnjakinja, potaknula ju je da na internetu potraži više informacija o hotelu.
O zločinima se ne smije šutjeti
Nakon što saznaje kakve su strahote preživjele zarobljenice srpske vojske, ostaje zatečena. S osjećajem snažne krivice što je prespavala u hotelu, nekoliko mjeseci nakon toga vraća se u Višegrad. To je kratak sinopsis filma "Za one koji ne mogu da govore", čija ekipa je danas razgovarala sa novinarima nakon projekcije.
Svi su se složili da stvari treba nazivati pravima imenom i da se o zločinima ne smije šutjeti.
"Kada sam saznala šta se desilo, bila sam veoma potresena. Nisam mogla shvatiti da se takvi objekti koriste i da se promoviraju kao rehabilitacioni centar. Bila sam uvrijeđena što sam tu prenoćila i šokirana brutalnošću zločina. Po povratku kući nisam mogla prestati razmišljati o žrtvama, osjećala sam povezanost s njima baš zato što sam boravila u tom hotelu. Napravila sam 15-minutni performans i pokazala ga kolegama koji su bili veoma potreseni. Stoga sam odlučila da to svoje iskustvo pretvorim u teatarsku predstavu", ispričala je Vercoe.
Upravo je predstava "Sedam kilometara sjeveroistočno" inspirirala Žbanić da napravi film "Za one koji ne mogu da govore". "Kada me je Jasmila nazvala i rekla da želi snimati film, mislila sam da je luda", našalila se Vercoe.
Višestruko nagrađivana bh. rediteljka priznala je da ima tremu pred večerašnju premijeru.
"Kymina predstava je poetična i htjeli smo na filmsko platno prenijeti ono što je duša ove predstave, jer film ima svoje zakonitosti i svoj jezik i zato je bilo zanimljivo gledati tu preobrazbu iz jednog medija u drugi. Film slijedi Kymino iskustvo koje traje dvije i po godine", kazala je Žbanić.
Ispričala je da je željela napraviti film kojim bi obilježila 20 godina od početka agresije u BiH.
"Željela sam snimiti film o tome šta je moja zemlja danas, kakva su osjećanja ljudi i šta je ono o čemu se ne govori", rekla je rediteljka.
Od 3. oktobra u kinima
Beogradski glumac Branko Cvejić, kojem je pripala jedna od uloga, rekao je da su ovakvi filmovi dobar podsjetnik da se nikad ne zaborave zločini.
"Prije nego što sam pročitao scenarij, mislio sam da sam informisan o svemu, ali onda sam se zapitao 'Da li ja to zaista ne znam?'. Shvatio sam da znam, ali da sam sve to potisnuo, zaboravio, i to je naš problem. Svi moramo raditi na tome da se ne zaboravi", izjavio je Cvejić.
Jasna Đuričić fascinirana je činjenicom da je u vremenu grubosti, bezosjećajnosti i bahatosti neko, poput Vercoe, zastao i dopustio da ga emocije zbog svega savladaju.
Jedna je od producentica, Džemila Arnautović, je u film investirala vlastiti novac, iako se ne bavi filmskom umjetnošću.
"Ambasador BiH u Australiji, Damir Arnaut, upoznao me s Jasmilom i na jednom druženju pitao da li neko želi da učestvuje u filmu. Oduševila sam se tom idejom. Rodom sam iz Bosanske Dubice, istjerana sam s ognjišta i osjećala sam potrebu da iznesem svoja osjećanja, jer mi svi šutimo o onome što se desilo", rekla je Arnautović.
"Za one koji ne mogu da govore" u kinima će se početi prikazivati 3. oktobra. Film će biti na repertoaru sarajevskog multipleksa Cinema City, zeničkog Ekrana, mostarskog Cinestara i tuzlanskog Kaleidoskopa, a u toku su dogovori o prikazivanju u drugim bosanskohercegovačkim gradovima.
Ipak, Žbanić je rekla da su lokalni distributeri odbili prikazivanje filma u Banjoj Luci.
Počelo je praznično ukrašavanje grada: U Sarajevu zasjali prvi novogodišnji ukrasi
Ministrica Bošnjak: Nakon Vjetrenice, očekujem upis sevdalinke na UNESCO-ovu listu
