Zavirili smo u Zemaljski muzej i pogledali eksponate koji će nakon skoro 30 godina biti izloženi
Krajem naredne godine, zahvaljujući Ministarstvu civilnih poslova, Vladi kantona Sarajevo, Američkoj ambasadi, ambasadama Italije i Irske, kao i Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, najveća i najbogatija zbirka na području jugoistočne Evrope ponovo će biti dostupna za javnost.
Nakon što smo imali priliku pogledati neke od eksponata koji će ponovo ugledati svjetlost dana, u bašti Zemaljskog muzeja ekipu portala Klix.ba ugostila je Andrijana Pravidur, kustosica u Odjelu za arheologiju na Odsjeku za prahistoriju.
Ona nam je pojasnila koliko težak zadatak je bio sačuvati ove eksponate čak dvadeset godina.
"Ratne 1992. godine, kada je postavka spremljena u prostore naših depoa, ljudi su se godinama brinuli o očuvanju tog materijala. Ponosni smo da smo uspjeli sačuvati te eksponate, oni nisu prepušteni propadanju, zaboravu ili krađi. Radilo se preventivno na očuvanju tog materijala i to je upravo jedna od glavnih zadaća muzeja, očuvanje kulturne baštine za naredne generacije", kaže Pravidur.
Kompleksan je to projekt, nastavlja, u koji su uložili puno rada, truda i ljubavi...
"Nadam se da će nakon dvadeset godina ova postavka ponovo zaživjeti i da ćemo je uspjeti otvoriti krajem naredne godine. Bit će izložen materijal s područja kompletne BiH i pratit će se taj razvoj kroz cijeli prahistorijski period. Ono što je novo jeste da smo promijenili koncept izložbe i prilagodili je standardima današnjeg vremena. Svi ti artefakti koje ćemo mi izložiti zapravo su proizvodi ljudskih ruku u datom vremenu, s mogućnostima tadašnje tehnologije", pojašnjava Pravidur.
Postavlja se pitanje, kaže nam, kako su ljudi tada živjeli, kako su stanovali, šta su oblačili, kakvo su oružje i oruđe imali?
"Želimo prikazati čovjeka kroz taj jedan vremenski period, kroz materijalnu kulturu. Također, važnost te izložbe jeste da će Zemaljski muzej imati još jednu stalnu izložbenu postavku koja će upotpuniti sliku historijskog razvoja BiH", otkriva Pravidur i dodaje da mnogi istraživači koji se bave istraživanjem određenog vremenskog perioda dolaze da vide njihov materijal kako bi ga uklopili u kontekst svog istraživanja.
Na novom postavljanju izložbe "BiH u prahistorijsko doba" Zemaljski muzej radi aktivno već tri godine. Zbog toga je, kažu, ponos radnika još veći, jer će ova postavka u konačnici ponovo ugledati svjetlost dana.
"To je jedina stalna postavka koju mi nemamo u Zemaljskom muzeju, što je izuetna šteta za sve nas, ali i za posjetitelje koji žele vidjeti razvoj naše historije i našeg kulturnog identiteta. To je jedan dio prahistorije koji nedostaje i nemamo prikazan taj kontinuitet historijskog razvoja na našem području" zaključuje Pravidur.
