Sajam je ugostio domaće izlagače, ali one iz regiona, koji nude knjige više od dvije stotine svjetskih izdavača.
"Uglavnom se najviše prodaju književni klasici poput Victora Hugoa, Wolfganga Goethea, Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, Aleksandra Puškina. Ovaj salon je za dvije nijanse slabiji od prošlog i to je, generalno, tako u kontinuitetu. Interesi za knjigu, kao printani medij, valjda slabe. Teško je reći koliko ljudi dnevno posjeti salon, budući da to ovisi od perioda dana, samog dana i sl. Vikend je malo posjećeniji, dok su radni dani primjetno lošiji", rekli su nam na štandu Naklade Zoro.
Jedan srbijanski izlagač nam je objasnio kako je za izlagače van BiH Zimski salon generalno bolji od aprilskog. Zbog manjeg i bolje organizovanog prostora, čitaoci lakše dođu do svih štandova i izlagača, a sami izlagači imaju više ujednačene šanse za prodaju.
"Ipak, posjećenost primjetno opada sa svakim sajmom, ali mi ćemo nastaviti dolaziti sve dok ima imalo zainteresovanih za pisanu riječ", objasnio nam je naš sagovornik.
Kako navodi, ljudi najviše kupuju beletristiku, klasike, ali i knjige samopomoći. Jeftini uvezi i izdanja koliko-toliko spašavaju prodaju knjiga. Na skuplje uveze i knjige ljudi se teže odlučuju, budući da platna moć ipak diktira i ponudu i potražnju.
Pored knjiga, na Zimskom salonu moguće je pronaći i druge medije, poput muzike i stripova.
"Mi smo zadovoljni posjetom. Dolaze nam i djeca i stariji ljudi. Najbolje nam se prodaju Alan Ford i Zagor, ali sve više ljudi kupuje mange i američke superherojske stripove. Vikendom nam je definitivno najprometnije, pogotovo subotom. Radnim danom ljudi obično dođu nakon što završe s poslom. Otprilike nam je ista posjećenost kao i na aprilskom sajmu", kažu na štandu bh. strip izdavača Agarthi Comics.
Zimski salon knjige trajat će do 24. decembra, svakog dana od 10 do 19 sati, a ulaz je besplatan.
