Ljubiša Preletačević Beli o povratku u političke vode, SNS-u i Trifunovićevoj stranci
Svima koji imalo prate tokove političkih voda u regionu poznato je ime Ljubiše Preletačevića Belog koji se početkom 2016. pojavio u medijima kao mladić u bijelom odijelu te je na bijelom konju okružen svojim drugovima osnovao stranku "Sarmu Probo Nisi" (SNP). U paleti različitih stranaka isticali su se posebno načinom promovisanja preko društvenih mreža. Te godine učestvovali su na lokalnim izborima u Mladenovcu i osvojili čak 13 mandata te su se našli na četvrtom mjestu, odmah iza SNS-a.
Godinu kasnije Beli se u žižu javnosti vratio odlučivši da se kandiduje za predsjednika Srbije. "Ave Beli! Samo jako!", uzvikivali su iz gomile kada se pojavio ispred sjedišta Republičke izborne komisije u centru Beograda. Sigurno je iskoračio iz limuzine i u svom stilu, dok ga je okruživalo pet djevojaka, s osmijehom na licu stupio u utrku za predsjednika.
Za heroja društvenih mreža glasalo je 350 hiljada ljudi u Srbiji. Njegovu su kampanju stavili u rang kvaliteta kampanje trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. No, sve to nije bilo dovoljno, priznao je poraz i napustio političku scenu Srbije. Dok se buka stišavala, a Vučić namještao u predsjedničkoj fotelji, Beli je u jednom od posljednjih intervjua te godine kazao kako su ti izbori bili zapravo transparentan prikaz stanja u državi. Izmišljeni lik, njegova stranka i drugovi zamalo su osvojili utrku za predsjednika Srbije.
Narednih nekoliko mjeseci nagađalo se o njegovom prebivalištu te su mnogi pretpostavljali da je otišao van granica Srbije. Nekoliko srbijanskih portala potvrdilo je ovu informaciju tvrdnjom da boravi u Švicarskoj, gdje radi na građevini.
"Istina je, da, četiri mjeseca sam radio van države", započinje razgovor Beli: "Ali sam se vratio pred beogradske izbore, prošetao centrom, pa su mi se ljudi počeli javljati i zapitkivati me kakvi su mi planovi. Tu sam prelomio i odlučio ponovo pokušati na izborima. I tu smo 'kiksnuli'".
Kroz razgovor nam objašnjava da se oduvijek bavi muzikom, ali kako to nikada nije želio promovisati onoliko koliko je promovisan njegov politički angažman. Punk je jedna od njegovih prvih ljubavi, svoj prvi bend formirao je u petom razredu, nakon čega je nastavio snimati i rap muziku.
"Nikad se nisam želio pretjerano promovisati, a poslije smo ušli u politiku, pa i završili s tim, nakon čega smo formirali bend koji se, evo, zove 'El presidente' po cijeloj toj priči u politici. Okupila se ekipa iz Mladenovca prije godinu i po, radimo i danas. To je pravi život! Muzika mi je sve", raspoloženo objašnjava.
Iako je trenutno fokusiran na porodicu, muziku i posao, krajičkom oka još uvijek prati političku situaciju u Srbiji. Ogorčen je trenutnim stanjem te ga naziva katastrofalnim: "Naša stranka je još uvijek aktivna, ali nismo ništa uradili na vrijeme, jer nas je ponijela energija i slava, bili smo nespremni, mladi, glupi i ludi. Nismo nešto pretjerano radili, mada ni tehnički nismo mogli jer smo bili opozicija SNS-u. Mislim da, da smo sada krenuli u cijelu tu priču, možda ne bismo bili prvi, ali bili bismo drugi ili treći sigurno".
Ali, zašto bi sada nešto bilo drugačije nego prije tri godine? Jednostavno je, kaže Beli, bilo bi drugačije iz prostog razloga - situacija je u Srbiji danas mnogo gora nego prije tri godine.
"Ja imam slovačko državljanstvo i mogao bih otići, ali za sada mi to nije u planu. Poželim li to nekad, djevojka i ja ćemo spakovati kofere i napustiti Srbiju. Ali, opet kažem, dovoljno o Srbiji govori činjenica da je klinac s ulice, iz smrdljivog Mladenovca, uspio stići do trećeg mjesta na kandidaturi za predsjednika. Tako da je to ukazalo na sav taj apsurd... A to je opet, samo ukazivanje, a ne i rješenje", objašnjava.
Hoće li SNS pobijediti na ovim izborima?
"Naravno da će pobijediti", govori kroz smijeh: "Naravno da hoće! Oni su takva mašinerija, takve mašinerije nema na ovim prostorima. Vjerujte mi. To je toliko savršen sistem manipulacije i funkcionisanja da je to veoma rijetko. Vlast je takva kakva jeste, a veći problem od svega toga jeste što nema alternativu. Jer opozicija je kao neka vrsta alternative koja se provlači godinama tu, znači vlast i opozicija se mijenjaju. Svaki treći koji uđe u tu priču, a mi smo bili treći, bude izbačen. Svako ko malo zagolica njih, bude izbačen iz priče".
Osvrće se i na stranku Sergeja Trifunovića "Pokret slobodnih građana" (PSG), kratko kazavši kako smatra da nemaju nikakve šanse.
"Ne može niko ništa. Još ćemo dugo gledati istu priču, godinama. Ali ista je priča i kod nas i kod vas. I trajat će još godinama. Ne postoji alternativa, ne postoji niko dovoljno jak da se suprotstavi svemu tome. Dobar ne da ne postoji - dobrog nema. A da se pojavi neko bolji... teško je moguće".
Priču zaključuje kazavši kako će se u narednom periodu posvetiti preuzimanju očevog lokala, poslu molera, muzici i porodici. Na pitanje da li možemo očekivati da nekad ponovo uplovi u političke vode, kaže da je to teško moguće, ali da je ipak otvorena opcija: "Super mi je ovako! A i nikad ne znaš šta se (do) sutra može desiti".