Sarajevska pivara d.d. osnovana je 24. maja 1864. godine i historičari je smatraju najstarijim industrijskim postrojenjem u BiH.
Najveća pivara u Austrougarskoj monarhiji i oficijelni dobavljač za dvor Kraljevine SHS, rat je dočekala kao četvrta pivara u bivšoj Jugoslaviji, a Muzej je dobila prije dvije godine kako bi se istakla duga tradicija pivarstva u BiH.
Iako je ideja o otvaranju Muzeja postojala još prije posljednjeg rata, otkad su se prikupljani eksponati brižno čuvali u skladištu, on je osnovan tek 2015. godine, nakon mnogo poteškoća. Nažalost, svi prikupljeni eksponati uništeni su u toku rata kada je Pivara više puta granatirana tako da je izgorjelo skladište, a s njim i svi predmeti. Ipak, od ideje se nije odustalo i Pivara je dobila svoj Muzej pivarstva.
"Ovo nije samo muzej Pivare kao industrijskog postrojenja, već je i prvi muzej pivarstva u BiH. Pivara je najstariji industrijski objekt, najstarija fabrika u našoj zemlji i ima svoju historiju", rekla je PR direktorica Melisa Sefer-Ličin, dodajući kako je i sama zgrada dio kulturno-historijskog naslijeđa.
Prva Pivara je od 1864. godine bila smještena na Kovačićima, a sadašnja zgrada je namjenski napravljena 1881. godine. Pivara ima vlastiti izvor vode s tri bunara. Naša sagovornica je ispričala kako su prilikom traženja pogodne lokacije za pivaru, krajem 19. stoljeća, rađena istraživanja kako bi se pronašlo najadekvatnije mjesto na kojem se nalazi stalni izvor vode. Sva istraživanja, od onih prvih koja su radili Austrougari do posljednjih, savremenih, pokazuju kontinuiran kvalitet i pritisak vode, kao i sve druge mjerene parametre.
Sarajevska pivara je bila najveća pivara u Austrougarskoj monarhiji i od 1864. godine, kada je osnovana, nikad nije prestala s radom, čak ni tokom agresije.
Među eksponatima su i prve boce u koje se točilo pivo
Eksponati koji se nalaze u Muzeju su podijeljeni na one iz osmanskog, austrougarskog i socijalističkog perioda, a kako kaže naša sagovornica, malobrojni su eksponati otkupljeni od vlasnika, kao što je bure Sarajevske pivare iz 1912. godine, iz perioda Kraljevine SHS. Osim njega, posjetioci mogu vidjeti i ono iz 1943. godine, iz perioda vladavine NDH, a jako su zanimljive i prve boce u koje se točilo Sarajevsko pivo. Naime, prije toga se točilo i prodavalo isključivo u buradima.
Zanimljivo je i kako se kroz eksponate koji se nalaze u Muzeju može pratiti i razvoj oglašavanja i poslovne komunikacije. Na prvim bocama nije bilo naljepnica, već se na njih utiskivao žig. Također, naljepnice iz ranijeg perioda sadrže ime brenda ispisano latinicom, ćirilicom, arapskim pismom te na njemačkom i talijanskom jeziku, što je pokazatelj kompleksnog tržišta kojem se isporučivalo pivo, ali i multikulturalnosti koja je i tada bila prisutna u Sarajevu.
Posjetioci Muzeja mogu vidjeti skoro sve etikete koje su se nalazile na bocama tokom historije Pivare, a među njima je i etiketa s Vučkom koja se nalazila na pivu Olimpik, specijalno osmišljenom za Olimpijske igre u Sarajevu 1984. godine.
Transport piva nekada se vršio konjskim kolima, tako da je Pivara do 50-ih godina prošlog stoljeća imala i svoju konjušnicu, a među izloženim antikvitetima nalaze se i tablice za konjska kola koje su se tada koristile u bivšoj Jugoslaviji.
Najviše posjetitelja iz Njemačke, Austrije i Češke
Pšenično pivo koje je postalo trend, Sarajevska pivara je proizvodila 80-ih godina prošlog stoljeća. Ovo pivo je inače komplikovano industrijski proizvesti, jer se proces vrenja odvija na većim temperaturama. Uprkos ratovima, nacionalizaciji, promjenama na tržištu, naša sagovornica ponosno ističe kako je Sarajevska pivara uspjela opstati, a rat je dočekala kao četvrta pivara u bivšoj Jugoslaviji.
Zanimljivo je i da su u projektu osnivanja Muzeja učestvovala i dva studenta Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
"Tražili smo da nam preporuče dva studenta koji bi s nama radili na ovom projektu, da im to bude praksa, a kasnije smo ih i zaposlili. U jednu prostoriju smo sakupili sve za šta smo mislili da bi moglo biti izloženo u Muzeju, a njihov zadatak je bio da opišu eksponate i da pokušaju napraviti neku smislenu postavku. Pomogao nam je i Muzej Grada Sarajeva koji je sve to prekontrolisao", objašnjava Melisa.
Muzej trenutno ima dvoje zaposlenih, a jedan od njih je i Kemal Solo, svršenik njemačkog jezika i književnosti koji je zaposlen kao kustos Muzeja.
"Zadovoljni smo radom Muzeja koji je samoodrživ, što je odlično za jednu kulturnu instituciju. Najveći broj posjetitelja su stranci, uglavnom Nijemci, Česi i Austrijanci, jer i oni imaju dugu tradiciju pivarstva. Muzeju smo pristupili ozbiljno. Muzej je mali i to nam nije osnovna djelatnost, htjeli smo pokazati da je kuhanje piva, pivarstvo dio bh. tradicije", istakla je naša sagovornica za kraj i dodala kako je vrijedilo otvoriti jedan ovakav Muzej, posebno zbog činjenice da je pivo prvi proizvod koji se počeo sistemski proizvoditi u BiH i da je Sarajevska pivara najstarija fabrika u BiH.
Sezona je virusa: Donosimo nekoliko savjeta za one koji "nemaju vremena" biti bolesni
