Aleksandra Kovač otpjevala "Kad ja pođoh na Bembašu" i posvetila je Sarajevu

"'Kad ja pođoh na Bembašu' je jedna od najljepših bosanskih sevdalinki i ovo izvođenje posvećujem gradu Sarajevu, koji mi je uvijek pružio ljubav i dobrodošlicu, i prije trideset godina, kada sam ga sa ocem Kornelijem posjećivala kao dijete, i danas, kada u njemu žive meni dragi ljudi i prijatelji", rekla je Aleksandra.

Interpretacijom bosanske sevdalinke i najprepoznatljivijeg muzičkog simbola grada Sarajeva, pjesme "Kad ja pođoh na Bembašu", ova kantautorka potvrđuje ono što je o pjevanju rekao legendarni interpretator sevdalinki Himzo Polovina: "Nije dovoljno samo korektno otpjevati pjesmu. Ima tu još nešto. Treba prodrijeti u unutrašnje tkivo pjesme. Pjesma ima svoje slojeve kao majdan. A svaka, pa i najlošija pjesma ima svoju utrobu kao što je imamo vi i ja. Do te utrobe treba znati prodrijeti. Treba htjeti prodrijeti. Kad se pozabavite tom 'geologijom' ili takvom 'anatomijom', pa kad vi uđete u pjesmu i pjesma uđe u vas, pa kad takvu pjesmu ispustite prema drugima, onda će i drugi shvatiti da to nije tek pjesma radi pjesme, nego i više od toga. Dakle, pjesmu treba 'donijeti'".