Muzika
516

Divanhana: Sretni smo što je sevdah dio javnog dočeka Nove godine u Sarajevu

Piše: El. B.
Neven Tunjić i Nedžad Mušović (Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba)
Neven Tunjić i Nedžad Mušović (Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba)
Sarajevski sevdah bend Divanhana već sedam godina na savremen način čuva sevdah i sevdalinku po kojoj je BiH prepoznatljiva. Sutra će, uz regionalnu zvijezdu Dinu Merlina, nastupiti na javnom dočeku Nove godine, što je bio povod za razgovor o sevdahu, muzičkoj sceni, ali i njihovim planovima u narednom periodu.

Neven Tunjić i Nedžad Mušović, članovi Divanhane, ističu da im je čast biti dijelom javnog dočeka Nove godine u gradu u kojem su oformili bend.

"Veoma plodna i radna godina je iza nas, mnogo smo svirali i prezentovali sevdalinke širom regiona i Evrope. Mislim da je šlag na tortu i savršen kraj godine koncert pred 100.000 ljudi što će za nas biti koncert pred rekordnim brojem građana. Drago nam je što je u toj priči i sevdah dobio mjesto, jer je Dino Merlin istinska regionalna zvijezda na Balkanu i dobili smo mnogo poruka da će doći ljudi iz raznih krajeva", rekli su Tunjić i Mušović.

Divanhana je prošle godine dobila novu pjevačicu, a Neven i Nedžad kažu da se Naida brzo prilagodila i dobro snašla, a da je Lejla ostavila pečat bendu.

"Lejla Ćatić nastupala je s nama četiri godine, ali nismo imali problem zbog njene odluke da napusti bend zbog privatnih obaveza. Nismo bili manje slušani zbog toga, jer smo, iako je Lejla bila frontmen grupe, uvijek nastupali kao cjelina. Ni Naidi nije bio problem integrisati se i raditi s nama. Lejla je bila član benda sve dok nismo našli adekvatnu zamjenu, čak je i ona učestvovala u biranju nove pjevačice. Kada je Naida došla od Lejle smo se oprostili, a Naidu dočekali sa dva koncerta u Štokholmu i Geteborgu gdje su zajedno pjevale", rekao je Nedžad dodajući da je bilo emotivno teško jer su se vezali i bili dobri prijatelji.

Sevdah spaja ljude i ne poznaje geografske granice

U razgovoru za Klix.ba Nedžad priča kako Divanhana puni koncertne dvorane po evropskim gradovima i kako čak i oni koji nemaju nikakve veze sa sevdahom poznaju i dobro prihvataju sevdah.

"U Berlinu smo s našim producentom Walterom Quintusom poredili sevdah s fadom i flamenkom i razgovarali o tome je li sevdah na tragu da postane toliko slušan. Quintus je tada rekao da se ni fado ni flamenko ne slušaju po diskotekama ili barovima jer je to muzika za odabranu publiku. Isto je i sa sevdahom", rekao je Neven dodajući da je sevdah ušao u svakodnevnicu i da se u Evropi sve češće organiziraju festivali tradicionalne muzike na kojima sevdah ima posebno mjesto.

"Naš jezik nije toliko atraktivan i imamo te neke simulante u jeziku koji nisu popularni zapadnom i svjetskom uhu i to jeste neka otežavajuća okolnost, ali muzika je kvalitetna, današnja scena ima ozbiljne izvođače koji se profesionalno bave svojim poslom i ne vidim razlog da sevdah u veoma kratkom roku ne postane svjetski popularan", rekao je Nedžad dodajući kako je Amira Medunjanin dokaz, jer je trenutno najistaknutija kada je riječ o promociji sevdaha.

Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba
Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba

S obzirom na to da u zapadnim zemljama živi dosta ljudi s ovih prostora Nedžad priznaje da dolaze na njihove koncerte sjetni i nostalgični.

"Jednostavno, naši koncerti su poput nekog mikrosvemira u kojem ljudi zaborave na svoje svakodnevne probleme i na dva sata koliko traje koncert budu ono što jesu. Naša ideja i jeste da se ljudi spajaju kroz naše koncete. Dijaspora se sjeti lijepog vremena u kojem su živjeli i evocira uspomene tako da iz toga izađu emocije", rekao je Nedžad dodajući da se gdje god sviraju osjećaju 'kao kod kuće'.

Kažu da je BiH predstavnica sevdalinki jer je na prostoru BiH najviše izvođača koji su njegovali sevdalinku, ali da je sevdah vezan za cijeli region.

"Sevdalinke su pisali ljudi iz Srbije, naprimjer 'U lijepom starom gradu Višegradu' i 'Prođoh Bosnom kroz gradove' napisao je Dragiša Nedović iz Kragujevca. Sevdalinka je davno prešla geografske granice. I danas neko na bilo kojem dijelu svijeta može napisati sevdalinku i ona će biti najbliža Bosni jer je to forma koja je natsala ovdje, ali granica nema", rekao je Neven.

"Svjedoci smo da sevdalinka više nije vezana samo za vjerske praznike i programe tog tipa. Činjenica je da se sevdah počinje vezati za svakodnevni život i to je način na koji će doći i do mladih ljudi, jer im neće biti serviran kao nešto što sluša njihov dedo ili nana nego kao nešto što je u trendu", rekao je Nedžad.

Mišljenja su da sevdah ne može biti dio showbiza, a do publike žele doći isključivo muzikom.

"Znali smo svirati koncerte radnim danima i na te koncerte su ljudi dolazili, jer imamo svoju publiku koja ne kalkuliše nego nas voli, poštuje i dolazi na koncerte. Na taj način želimo raditi", rekao je Neven.

Sevdah je osjećaj, a sevdalinka pjesma koja prati to osjećanje

"Mujo Šantić nam je rekao da je sevdah klasično stanje duha, dakle stanje u kojem se čovjek može naći nevezano da li sluša sevdalinku, jer je sevdalinka zapravo potekla iz tog stanja duha. Ja slušajući klasiku i čitajući Selimovića padnem u sevdah i dođem u neko stanje u kojem sam veoma ranjiv i emotivan. Mislm da su ljud ranije u tom stanju i pisali sevdalinke", rekao je Neven.

Bez obzira na sve uspjehe koje postižu i popularnost koju uživaju postoje i oni koji kritikuju njih rad tvrdeći da 'skrnave' sevdalinku.

Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba
Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba

"Ne mislim da ih puno, samo su često glasniji. Ne znam zašto to rade, jer smo objasnili da smo i mi mladi i to je način na koji mi doživljavamo sevdalinku. Na razne načine obrađujemo sevdalinke da dokažemo prvo sebi, a onda i drugima da se osnovna emocija ne dira aranžmanom jer postoji mnogo načina da se pjesma iznese. Ipak, mi te kritike prihvatamo i nosimo se s njima", rekao je Neven.

"Kada je nastajala sevdalinka postojala je samo melodija i tekst. Tek kasnije su došli saz, harmonika, violina, klavir... A onda smo doživjeli rat i nastao je zastoj od deset godina, tako da kada su se pojavili novi izvođači oni su morali preskočiti jaz u kulturu koji nam se dogodio tokom rata i početi ispočetka. Modernizacija je prirodan proces, toga mora biti", rekao je Nedžad.

'S one strane Plive' je posljednje objavljeni singl Divanhane. Mnogi smatraju da je 25. novembar bio povod za objavu pjesme, međutim iz Divanhane kažu da je pjesma rađena za film 'Zukva', te je više riječ o slučajnosti.

"Bilo je i slučajno i namjerno. Slučajno jer u oktobru kada smo trebali snimati spot nismo dobili prostor u Domu armije. Kako se to prolongiralo i kako smo snimali sredinom novembra odlučili smo je objaviti 25. novembra. Simbolična je pjesma s melodijom naše prve himne tako da je sve to lijepa koincidencija", rekao je Neven.

Za sedam godina postojanja Divanhana je održala na desetine koncerata u BiH, regiji i svijetu. U sklopu posljednje turneje "Zukva" održali su šezdeset koncerata, a 2016. godinu ocjenjuju kao veoma uspješnu. Izrazili su nadu da će im i naredna godina biti poput ove, a 2017. namjeravaju snimiti još jedan album.

"Ovu godinu je definitivno obilježila turneja 'Zukva' i brojni koncerti. Ušli smo na neka tržišta na kojima ranije nismo svirali, a pored koncerte aktivnosti bili smo vrijedni i u filmskom dijelu i pri kraju smo rada na dokumentarnom filmu 'Zukva'. Za taj film smo radili i singl 'S one strane Plive' koji je publika jako dobro prihvatila. Zaista je lijepa godina iza nas", rekao je Neven.