Hor duhovne muzike i sevdaha Gazija iz Bužima već skoro tri decenije egzistira i oduševljava svojim nastupima, koncertima i novim projektima koji afirmišu kulturno duhovno naslijeđe i bosansku sevdalinku.
Video spot je sniman u ambijentu Starog grada Bužima u režiji i montaži Vahidina Veladžića, dok su scenarij napisali Sead Emrić i Vahidin Veladžić. U rano proljeće 2020. godine u uslovima izolacije izazvane svjetskom pandemijom Gazije su koristile na najkreativniji način skladajući i snimajući novi spot kao podlogu za izvođenje poziva na molitvu, ezana u krajiškoj pitomini Starog grada Bužima.
Projekat Bužimski ezani, hora duhovne muzike i sevdalinke Gazija kreiran je i realiziran u ambijentu Starog grada Bužima koji im je kao kulisa podario mnoge mogućnosti za povratak u staru praiskonsku tradiciju ovog kraja.
Islamska duhovna tradicija u Bužimu egzistira od 1576. godina do danas tačno 444 godine. Prvi ezani su u davnom 16. stoljeću bili učeni upravo sa kula i tabija ovog veličanstvenog arhitektonskog zdanja. Prva bužimska kamena džamija Fethija je sastavni dio bužimske tvrđave i upravo je ona ishodište i centar interesovanja ovih mladih ljudi kako da se na samom izvoru ove duhovnosti nadahnu neprekinutom tradicijom koja već više od četiri stoljeća traje nad Bužimom, cijelom Krajinom, Bosnom i Hercegovinom i šire.
U svom scenskom prikazu Gazije su nastojali da prepoznaju i afirmišu sve one činjenice koje su ostale u tradiciji ovog naroda a vezane su za one čarobne trenutke iščekivanja ezana za početak ramazanskih iftara.
Na oronulim zidinama Stare kamene džamije Fethije u Bužimu, mujezini Gazija su na simboličan način proučili ezane i dali jasan znak da se iz ove dzamije kasnije ezan proširio na cijelu Karajinu i da je upravo ova džamija u bužimskoj tvrđavi biti rasadnik mnogih džemata koji će kasnije rezultirati i osnivanjem brojnih medresa u Krajini te u moderno doba i Islamskim fakultetom u Bihaću.
Razdragani momci, u službi tradicije u bosanskim nošnjama nose i bajrak sa kojim žele da ukažu na slavnu odbranu grada Bužima od agresora pod upravom alemdara Ahmeda Bajrektarevića iz 1737. godine. Bužimski ezani u izvedbi Gazija su se stopili sa trešnjevim beharom i zvukovima koje daje priroda stvarajući neviđeni sklad.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
Znate li da se jedan od najvećih hitova Nede Ukraden trebao zvati ''Milane, labude''?
