Muzičar iz Splita
176

Intervju / Krešo Bengalka: Moj stav o Palestini je neupitan, reperi se danas više drže svog uspjeha i lažnog sjaja

Razgovarala: Iman Sporišević
Foto: Pixsell/Ivo Čagalj
Foto: Pixsell/Ivo Čagalj
Reper Krešo Kulašin, poznatiji kao Krešo Bengalka, spada među najpopularnije repere u regionu. Ovaj muzičar iz Splita je za Klix.ba govorio o albumu koji uskoro izdaje i drugim temama poput aktuelne situacije u društvu te borbi s depresijom.

Nedavno je objavio pjesmu "Viši cilj" s nadolazećeg albuma "Žilet". U spotu je prikazan zdrav život u teretani, a on ujedno simbolično predstavlja i reperovo "bildanje rima", vještinu kojom se profesionalno bavi već preko 12 godina. Zanimljivo je i to što se u pjesmi isprepliće 10 različitih ritmova i tehnika repanja.

"Dok sam kompletirao tekst i flow, trebalo mi je oko mjesec dana. Prvo sam radio na usklađivanju ritmike pojedinih slogova, a potom sam popunjavao te sekvence slogovima, odnosno riječima. Beat je u početku bio drugačije melodije, ali u istoj ljestvici. Međutim, nije mi odgovarao zbog dužine melodije pa je nova melodija ubrzo zasjenila stariju i dobio sam pjesmu u verziji kakva je sada", kazao je.

Otkrio nam je i detalje o ostalim pjesmama koje će se naći na spomenutom albumu.

"Sve pjesme na ovom albumu imaju jednu, odnosno dvije zajedničke stvari. Prva je da sam koristio isključivo drill zvuk i prilagodio tehniku repanja tom zvuku. Druga stvar je ta da svaka pjesma ima sample iz nekog starog, davno zaboravljenog narodnjaka. Nikada nisam bio pobornik narodnjačke glazbe, ali sam pristupio tome profesionalno jer drill zvuk i narodnjaci dijele sličan ritam", kazao je.

Prošle godine je s bh. reperom Adnanom Hamidovićem Frenkiejem objavio duet "Viva La Palestina" kojim su podsjetili na stradanje palestinskog naroda.

"Nakon holokausta smo rekli nikad više, a onda Vukovar i od granata kiše. Nakon Bosne smo rekli nikad više, a onda opet obećanje zaboraviše", dio je stihova.

Krešo je u intervjuu naveo kako je umjetnost oduvijek bila način komunikacije, borbe i način na koji pojedinac može skrenuti pažnju na nepravdu.

"Moj stav prema Palestini je neupitan i nikad nisam ni jedan posto mislio drugačije. Današnji umjetnici u rap muzici većinom izbjegavaju takve teme i više se drže svog ličnog uspjeha i lažnog sjaja, što mi je dalo još jedan razlog da napravim takvu pjesmu", rekao je.

O izazovima s kojima se suočava kroz bavljenje muzikom

Nema nikakav problem s tim da u pjesmama isproziva moćnike (kao npr. u pjesmi "Uhljebi"). Na pitanje je li se zbog toga ikada susreo s problemima ili prijetnjama, odgovorio je:

"Imao sam pjesme u kojima direktno spominjem imena i prezimena ljudi koje prozivam, a imao sam i pjesme u kojima to nije bilo moguće jer bi lista za prozivanje bila puno duža od prosječnog trajanja pjesme. Na svu sreću, Hrvatska je po tom pitanju dosta naprednija i moram priznati da nisam nikad naišao na niti jedan problem, iako bih vjerojatno imao više nastupa i veću popularnost da nisam nikad radio takve pjesme."

U više navrata je istaknuo da nikada nije kupovao preglede niti to planira uraditi. Vjeruje li da njegove kolege koje to rade imaju bilo kakvu istinsku korist od toga?

"Otkad se muzika sluša preko YouTubea, većina publike je koncentrisana isključivo na popratne stvari, a manji dio publike prati samu muziku i to mnogo manji dio. Mislim da je s pregledima i videoprezentacijom smisao muzike kao audio proizvoda izgubljen. Kupovina pregleda može donijeti lažnu sliku o tome koliko se nešto sluša pa će ljudi poput ovaca 'zagristi' ono što je prezentirano kao najviše slušano. Takva publika mi nikad nije trebala", kazao je.

Kada je riječ o tome je li moguće opstati kao samostalan umjetnik ili navigirati izazovima, smatra da to uveliko ovisi o tome kakav vam je mindset.

"Nisam pobornik konzumerizma. Ne vjerujem medijima, političarima, poduzetnicima i ne vjerujem u kapital. Moj opstanak u ovom poslu ovisi o tome koliko ću imati volje za proizvodnjom pjesama, a to mi je moj uspjeh u ovom poslu, sve ostalo mi je nebitno", ispričao je.

Foto: Facebook
Foto: Facebook

Jedan je od osnivača grupe Kiša metaka. Također je bio dio grupe Dječaci te dua Krešo i Žuvi. Iako je 2017. godine donio odluku o samostalnoj karijeri, otvoren je za mogućnost da ponovo bude u nekom rap sastavu.

"Naravno da bih, ali danas sam na pragu 40. godine. Moji prioriteti i pogledi na svijet nisu isti kao prije 10 ili 15 godina. Radim i radit ću sa svakim s kim mogu pronaći zajednički interes. Ako interesa nema s obje strane, nema smisla ni raditi zajedno", naveo je.

Jedan je od rijetkih balkanskih muzičara koji javno govori o mentalnom zdravlju

Krešin privatni život privukao je pažnju javnosti nakon što je izjavio da se bori s depresijom. Mnogi su mu pružili podršku i pohvalili ga zbog toga što je pokrenuo razgovor o ovoj temi. Na zlonamjerne komentare se ne osvrće.

"Borim se, ali sam se izborio. To je velika razlika. Kad se izborite s tim, nije vam problem izaći javno s takvom pričom jer ste već sve konce života postavili na svoje pravo mjesto. Meni je svaki izlazak u javnost jednako težak ili lagan, bez obzira o čemu se radilo. Kod mene je izražen anksiozno-depresivni poremećaj, ima dana kada je izraženiji i dana kada ga ne osjećam. Kroz život sam se navikao nositi s tim. Ljudi koji nisu zreli nisu ni dorasli ispravno promišljati o tako ozbiljnoj stvari, a takve ljude sam još davno secirao iz svog života", naveo je.

Osim toga, njegova izjava da je Bošnjak bila je povod za brojne komentare u Hrvatskoj, što dokazuje da je nacionalna pripadnost još uvijek nešto o čemu se na ovim prostorima raspravlja.

"Nacionalna pripadnost je, po mom mišljenju, najmanje bitna stvar u životu bilo kojeg pojedinca. Imam tu sreću što sam iz miješanog braka. Otac mi je Bošnjak, a mama Hrvatica. Odgojen sam u katoličkom duhu, iako je moj otac musliman, kao i cijela moja rodbina s očeve strane. Nikada nisam osjećao ni sram ni ponos zbog toga što sam to što jesam, jer na to nisam mogao utjecati, kao ni svi drugi ljudi na svijetu. Ponosan sam jedino na svoju porodicu koja me ispravno usmjerila i naučila da različitost stvara bolju budućnost", naveo je na kraju razgovora za Klix.ba.