"Posljednji pozdrav Adiju Lukovcu": Umjetnik koji ne smije biti zaboravljen
"Posljednji pozdrav Adiju Lukovcu" će se sastojati iz dva dijela. Prvi će biti potpuno u znaku umjetničkog projekta Adi Lukovac & Ornamenti i ovaj segment će obilježiti performans Smirne Kulenović ispred umjetničke trupe TAZ 22, dok će drugi činiti improvizirana jam sesija posvećena ovom velikom bh. umjetniku koji je smrtno stradao 18. juna 2006. u saobraćajnoj nesreći.
U drugom dijelu učešće će uzeti mladi bh. muzičari Leonardo Šarić, Nedim Zlatar, Vanja Solaković, Mirza Bradarić, Ismar Žalica, Vanja Gutić, Arman Hadžigrahić, Dalio i Deni Sijah, Jan Delić, Zlatan Džanović, Ognjen Šavija, magistrica harmonike Amela Frljučkić, gitarista Amar Šantić, Alem Brka, Ajdin Reverbegović i brojni mladi umjetnici s aktuelne scene.
Kako nam je navela jedna od učesnica i glavnih inicijatora projekta Smirna Kulenović, Historijski muzej BiH nije slučajno izabran kao lokacija za održavanje jednog ovakvog eventa. Naime, Adi Lukovac je ostavio neizbrisiv trag u historiji bh. muzike tako da održavanje performansa u Historijskom muzeju BiH ima simboličan značaj, a također je i neka vrsta dokumenta koji svjedoči veličini ovog utjecajnog bh. muzičara.
"Ovaj događaj je prije svega nastao kao plod ljubavi i poštovanja prema bogatom muzičkom opusu Adija Lukovca. Njega su u kompletu producirali umjetnici koji učestvuju u performansu. Mi smo donijeli dio svoje opreme i svojom snagom i energijom smo učinili mogućim održavanje jednog ovakvog eventa. Nismo željeli u organizaciju petljati nikakva ministarstva, sponzore niti brendove koji vrlo često znaju kada je riječ o nečijoj smrti narativno zloupotrijebiti uloženi novac", naglasila je Smirna Kulenović.
Također, ona govori kako su organiziranjem "Posljednjeg pozdrava Adiju Lukovcu" na neki način željeli pokazati javnosti kako je moguće i bez finansijskih sredstava napraviti respektabilan projekt, te navodi kako i sami ljudi prepoznaju dobru namjeru u kompletnoj priči i često dolaze i pomažu u organizaciji.
"Nemoguće je uraditi cover Adijevih pjesama. Kao prvo, cover nije umjetnost. Pokušavati da ponovimo umijeće jednog genija u njegovom originalnom stvaralaštvu ne samo da nije prihvatljivo, uvredljivo je. Prvi dio događaja posvetili smo Adijevoj muzici, dakle svirat će Adijeva muzika sa snimaka u njegovoj originalnoj izvedbi. Svi oni koji su poznavali Adija i njegov rad znaju koliko je improvizacija bila ključni aspekt njegovog stvaralaštva - od prvih ratnih početaka u njegovom improviziranom studiju za demo bendove, do načina na koji je komponirao i nastupao. Improvizacija jeste najviši oblik umjetnosti. To je mogućnost da se u sadašnjem trenutku stvara originalno i slobodno, bez cenzure. Mi upravo želimo pratiti tu ideju i pokloniti Adiju našu zajedničku energiju koju ćemo ujediniti kroz improvizaciju. U njoj učestvuje toliko različitih muzičara - od akademske harmonikašice, preko hard core gitarista do elektronskih i ambient izvođača. Upravo ovim širokim opusom mogućnosti želimo doprinijeti što inovativnijoj atmosferi. Mi ćemo zajedno svjedočiti jednom novom stvaranju, novim pjesmama, novim energijama koje će ujedinjene slati svoje poštovanje liku i djelu Adija stvarajući baš onako kako je on stvarao i živio - u sadašnjem trenutku. Želimo pokazati da postoji i budućnost, da smo od Adija učili i učit ćemo i da želimo ići naprijed sličnim stopama", objašnjava Smirna Kulenović kako bi trebao izgledati večerašnji događaj.
Nedim Zlatar je član sarajevskog elektro sastava Basheksia & Edward EQ i on je samo jedan od čitave plejade savremenih bh. muzičara koji će večeras nastupiti u drugom dijelu događaja. On je također bio i blizak prijatelj Adiju Lukovcu.
"Adija sam upoznao jedne ratne godine u klubu Obala, koji je bio centar okupljanja sarajevske ratne scene, kada je trebao postati klavijaturista u našem bendu Lezi Majmune. Nažalost, nismo nikad zasvirali zajedno, ali ga se sjećam kao osobenjaka okrenutog ka svom svijetu. Bio je izuzetan umjetnik i inovativan muzičar. Njegovo napuštanje ovog svijeta je tužan gubitak kojim smo uskraćeni njegove muzike i umjetnosti. Živimo u okruženju gdje se umjetnost ne cijeni i ne prepoznaje dok ne postane post mortem ili dok ne postigne finansijski uspjeh. Žao mi je što ovo okruženje nije cijenilo i slavilo Adija i njegovu umjetnost dok je još bio živ. U svakom slučaju čast mi je biti dio ovog događaja i podsjetiti se njegove zaostavštine koja će, siguran sam, još živjeti i rasti dok je onih koji prave ovakve događaje", istakao je Zlatar.
On dodaje kako će mu posebno mjestu u pamćenju imati probe s Adijem Lukovcem i mnogobrojna zajednička druženja u sarajevskim kafanama. Isto tako, ističe kako je velika šteta što nas je prerano napustio ovaj velikan domaće muzičke scene zbog toga što je njegovo kreativno stvaralaštvo imalo svijetlu budućnost.
"Adi je bio pionir elektronske muzike i nije ga bilo strah da zalazi u nove sfere i da istražuje muziku. Nažalost, nikad nećemo saznati gdje bi njegova muzika otišla i šta bi nam sve još dao. Adi je historijska ličnost, sigurno je da on zaslužuje posebno mjesto u historiji domaće muzike", zaključuje Nedim Zlatar.
