Pucketavi zvuk s vinila sve popularniji: Gramofonske ploče su način života
Iako su prije dvadeset godina, zbog napretka tehnike i tehnologije, gramofonske ploče počele padati u zaborav njihova prodaja danas mjeri se milionima. U Velikoj Britaniji prošle godine prodato je više od 3.2 miliona ploča što je najveća prodaja od 1991. godine i svojevrsni preokret. A kako u svijetu, tako i kod nas ploče imaju sve veći broj fanova.
"U nekim krugovima nikad nisu otišle sa scene, ali sa one glavne scene na kojoj se sve mjeri u dolarima jesu. Gotovo su se prestale štampati tamo negdje od 1998. pa do recimo 2005. godine. Sada se ponovo vraćaju, vjerojatno su ponovo dolari u igri. Ali kad je nešto dobro onda neka je moderno. Nije dobro ako je moderno nešto loše, narodnjaci, turbofolk. Kad je moderan rock'n'roll na vinilu onda je dobro", kaže Davor Varga, voditelj prodaje diskografske kuće "Dancing Bear" iz Zagreba za Klix.ba.
BiH bez prodavnice za prodaju ploča
U našoj državi ne postoji radnja u kojoj se prodaju ploče, a zaljubljenici u šum i pucketanje pronalaze ih na buvljacima, autopijaci ili preko interneta. Alen Duspara koji u Sarajevu prodaje ploče rekao je za Klix.ba da u našoj državi ima dosta mlađih generacija koje su otkrile ljepotu pucketanja vinila, starijih koji žele da se na taj način prisjete mlađih dana i onih koji to kupuju kao simboličan rođendanski poklon.
"Što se tiče popularnosti vinila, poredeći sa prošlim godinama, ona eksponencijalno raste. Ali ekonomska situacija, kao pravi partibrejker svemu pozitivnom u BiH, to usporava", kaže Alen.
Objašnjava nam kako je, kada je riječ o BiH, dosta toga izgorilo ili nestalo u ratu, dobar dio poslije rata završio u smeću, a određen dio u inostranstvu kod kolekcionara pa ih je, u odnosu na regiju, na prostoru naše države mnogo manje.
"Često se u prodaji sada mogu vidjeti narodne, zabavne i šlageri, a sve manje rock izdanja", kaže Alen.
Ljubitelji ploča, kolekcionari, audiofili
Situacija u susjednim državama je nešto drugačija. Beograd i Zagreb imaju specijalizirane prodavnice gramofonskih ploča gdje dolaze i ljudi iz naše zemlje.
"Mnogo ljudi iz regije, ali i stranaca voli doći i kupovati gramofonske ploče. Uglavnom traže elektronsku muziku i neke grupe koje su prvi put objavljene sada. Ta neka muzika šezdesetih godina koja tada nije bila popularna ima veću cijenu, kao i veliki bendovi poput Beatlesa, Pink Floyda i Led Zepelinna", kaže Borko Bojović iz Yugovinyla, prve i najveće prodavnice gramofonskih ploča u Beogradu.
Objašnjava nam da postoje ljudi koji kupuju ploče da bi slušali muziku, kolekcionari koji naprimjer skupljaju samo prva izdanja i audiofili koji kupuju ploče zbog uređaja, te da u svojoj kolekciji koja broji oko 25.000 ploča ima izdanja čija se cijena kreće od 100 dinara do nekoliko hiljada eura.
"Vremenom su se cijene iskristalisale i neke ploče imaju sličnu cijenu gdje god ih kupovali", kaže Bojović.
Kaže da se najbolje prodaje ono što je u trendu, a to je rock sedamdesetih i osamdesetih te izvođači poput Pop Machine, Discipline Kitchme, EKV-a, Haustora. Da prednjači prodaja ploča već provjerenih imena iz prošlosti i da kupovina ploča po top listama kod nas još uvijek nije došla do izražaja potvrdio nam je i Darko Varga.
Kult gramofonske ploče
Najskuplja ploča u njegovoj kolekciji je singl Davida Bowiea "Let's Dance" na žutom vinilu koji na pojedinim web prodavnicama doseže cijenu i do 500 eura. Ipak, Darko ne dijeli ploče na skupe i jeftine već na one koje jako voli i na one koje voli još više slušati.
"Ako tako razmišljam onda je u mojoj kolekciji najvrijednija ploča 'Rain Dogs' Toma Waitsa. Nju najviše slušam. Ili 'Astral Weeks' Van Morrisona. Ili 'Ziggy Stardust' Davida Bowieja. Ima puno vrijednih ploča u mojoj glavi i kolekciji, mogao bih do jutra", kaže iskreno i uz smijeh.
"Ima neki merak u tome. Ako volite, onda znate o čemu pričam, a ako ne onda vjerovatno, tipično bosanski, mislite da sam budala. Ali ima nešto hedonističko u stavljanju igle na ploču, pucketanju dok se izvalite na krevetu i kontemplirate tekstove pjesama (a i ako ih ne znate, nerijetko isti budu napisanu u inseru ili na omotu ploče)", objašnjava Alen.
Bilo kako bilo, deseti put zaredom treća sedmica u mjesecu aprilu prolazi u znaku gramofonskih ploča i prodavnica u kojima je moguće kupiti muziku na vinilu, a ploče su sve prodavanije.
Darko kaže kako za slušanje vinila treba imati vremena, osjećaja i biti strpljiv da bi se od muzike dobilo najbolje moguće. Mnogi to nisu pa im je još uvijek lakše ubaciti CD ili slušati muziku preko računara.
"Slušanje ploča daje iskustvo koje ne dobijamo slušanjem digitalne muzike koja je nešto daleko, bezlično. Možete je dodirnuti, osjetiti, uživati u kreativnim omotima, a i tu je legendarno famozno pucketanje te je samim tim i jasnije zašto su gramofonske ploče izašle iz sobe zaboravljenih asova. A sudeći prema trendu u skorije vrijeme se ne planiraju vraćati", dodaje Alen.
Koliko je zaradio Usik, a koliko Fury nakon dramatične borbe u Saudijskoj Arabiji
