"Imamo mi velike koncerte, ali koncerte Ace Lukasa, Ace Pejovića, Saše Matića, Džeja... Nemam ja ništa protiv toga da oni imaju koncerte, ali treba dati priliku i urbanim bendovima da se izbore snagom argumenata. Problem je što je veliki broj medija unakazio muzičku scenu, koja sada nije samo muzička scena, već i dio subkulture i filozofije života. Mediji sada doslovno fabrikuju te pjevače. Imali smo veliki koncert Olivera Dragojevića, koji je bio veliki spektakl i bio je super posjećen, ali se na njega čekalo sedam, osam godina. Nemamo čak ni profilisanu publiku", kaže za Klix.ba poznati sarajevski menadžer Ruždija Metanović.
Metanović je, u svojoj dugogodišnjoj karijeri, radio na organizaciji koncerata nekih velikih svjetskih zvijezda u Sarajevu, poput Uriah Heep, Saxona, Petera Greena, Roryja Galaghera, Eltona Johna, Niagare, Nightwinga...
Sarajevo i problemi
"Sarajevo tu ima problem. Da bi se radili tako veliki koncerti, karta mora biti skupa. Kada se organizovao koncert U2, tada je i šef države pomagao organizaciju, a karta je bila 20 KM, kako bi pokrila samo troškove, jer je bend svirao bez honorara. Oni su se odrekli honorara, jer su sutradan imali koncert u Atini. Skrenuli su medijsku pažnju cijelog svijeta te su ipak profitirali na tome. U2 su mogli sebi to dozvoliti", objasnio je Metanović za Klix.ba.
On navodi da, ako bi neko želio uopće doći u situaciju da razgovara sa zvijezdama poput Rolling Stonesa, Madonne i sl., prvo mora dokazati svoj kredibilitet, jer ne može takve koncerte organizovati neko ko nema ništa u svom CV-u. Nažalost, zakon nije ograničio ko se sve može baviti tim poslom. Ukoliko je neki koncert loše organizovan, to brzo prostruji u muzičkim krugovima te ljudi počnu izbjegavati takve organizatore, ali i grad.
"Također, mi nemamo jaku privredu, a samim tim ni jake sponzore. Bez takvih sponzora nema organizacije velikih koncerata. Što se medijskog pokroviteljstva tiče, gotovo da se više i ne zna ko je kome pokrovitelj. Mediji na taj način jeftino dolaze do programa, ali jedna televizija nije dovoljna da izreklamira program u nekoj velikoj dvorani. Cijene dvorana su stravično visoke. Cijena prazne Skenderije je 15 hiljada KM, bez PDV-a. Znači, potrebno je prodati 1.800-2.000 karata da se pokriju samo troškovi prazne dvorane, a tu su i tehnika, osiguranje, hitna pomoć, vatrogasci, izvođači, reklame, porezi...", naveo je Metanović za Klix.ba
Rezultati nekih analiza, objašnjava Metanović, pokazali su da ukoliko neki promotor želi pošteno organizovati koncert i ispuniti sve zakonske obaveze te proda 10 hiljada karata po cijeni od 10 KM, ispadne da mora dodati još novca. Zbog toga se ljudi teško odlučuju da organizuju neke zahtjevne programe.
Kako se organizuju veliki koncerti
Organizacija bilo kakve muzičke manifestacije je prilično težak posao. Potrebno je naći adekvatan prostor, napraviti što povoljniji ugovor o zakupu, osigurati i isplatiti izvođače, štampati karte i prodati ih, a tu su i pitanja sigurnosti, reklama i medija.
"Da bi se organizovao neki koncert, prvo dolazi faza pregovora, kada se deponuje određena količina novca, da bi se uopće moglo razgovarati o organizaciji. Nakon toga dolazi do sastavljanja ugovora, kada se određena količina sredstava avansno prebacuje izvođaču. Nažalost, kod nas promoteri obično čekaju da prodaju karte, pa onda da isplate novac. Ukoliko ne prodaju dovoljan broj karata – čitav projekt pada u vodu", kaže Metanović.
Kao najveća dvorana u Hrvatskoj, Arena Zagreb je nezaobilazna u turnejama velikih svjetskih zvijezda u ovom dijelu Evrope. Za naš portal navode da promotorske kompanije imaju pet osnovnih aktivnosti u pripremi koncerata, radi se o "bookiranju" izvođača, promociji i marketingu, prodaji ulaznica, produkciji koncerta te obračunu prihoda i rashoda nakon koncerta sa menadžerom izvođača.
Nakon što promotor primi upit za organizaciju koncerta, planirani datum događaja i predviđeni budžet, kreće u provjeru slobodnog termina izvođača te izradu najboljeg modela u okvirima zadanog budžeta. Nakon toga, predstavlja kalkulaciju u vidu budžet matrice koja prikazuje sve predviđene troškove. Obično je zadatak promotora dogovaranje posebne cijene i uslova sa izvođačem, nalazak producenta, najam zvučne podrške, rasvjete, pozornice i ostale opreme, rješavanje putnih troškova i smještaja izvođača, fotografija i videoprodukcije.
Da bi se organizovao koncert nekog velikog svjetskog benda, prije svega treba pratiti njihove evropske turneje i da li sviraju negdje u regiji, kako bi se smanjili troškovi dolaska, a potreban je i bankarski imunitet. Organizator mora pružiti novčanu garanciju izvođačima, objasnili su za naš portal iz beogradske ko">Kombak Arene, dvorane u kojoj su nastupile brojne svjetske zvijezde.
Zašto zvijezde dolaze kod susjeda, a zaobilaze Sarajevo?
"Zašto se veliki koncerti održavaju u regiji, a ne kod nas i zašto su <span class="err" data-suggestions="T<span class=" err"=""><span class="err" data-suggestions="T<span class=" err"="">Kombak Arena i Arena Zagreb stalno pune? Hrvatska je prilično uređena zemlja i ima puno više sluha kada je u pitanju sprega sponzora, promotora i izvođača, što nedostaje Sarajevu i BiH, dok je Beograd ogroman, finansijski je puno moćniji od Sarajeva i ima gotovo dva miliona stanovnika. Sa tolikom populacijom nije teško organizovati koncert koji će biti posjećen", objasnio je Metanović za Klix.ba i dodao da se bi se ovdje teško šta uspjelo sa cijenom karte ispod 100 eura, što kod nas rijetko ko može izdvojiti.
Kao povoljniju opciju Metanović je naveo to da cijenu ulaznica subvencioniraju jaki sponzori, kakvih, prema njegovom mišljenju, kod nas nema, a potrebna je i podrška medija i marketinških agencija.
"Crnogorska vlada je u Budvu dovela Rolling Stonese, Madonnu i Lennyja Kravitza te tako digla svoju turističku ponudu. Oni su napravili turističke aranžmane koji su doveli publiku te reklamirali svoj turistički potencijal. Mi, kada smo radili na organizaciji koncerata Uriah Heep i Eltona Johna, imali smo sastanke na nivou grada. To su bili događaji od kulturnog značaja za grad i mnoge institucije sistema su pomogle da se održe. Bez takve podrške nema organizacije. Mi za svjetske izvođače dođemo kao neka egzotična i nepoznata zemlja. Peter Green, kada je došao u Sarajevo, nije imao predstavu gdje se nalazi. Pitao me koliko ima kilometara do Madrida. <span class="err" data-suggestions="T<span class=" err"=""><span class="err" data-suggestions="T<span class=" err"="">Ko će se usuditi da dođe, ako mu neko ne ponudi keš? A takvi koncerti koštaju po dva-tri miliona eura", kaže Metanović za Klix.ba.
Još jedan ogroman problem organizacije velikih koncerata u Sarajevu je taj što grad zapravo i nema prostora za organizaciju nekog takvog događaja. Stadion <span class="err" data-suggestions="T<span class=" err"=""><span class="err" data-suggestions="T<span class=" err"="">Koševo ima kapacitet od 40-ak hiljada, a sa toliko mjesta se, prema Metanovićevom mišljenju, ne može izvući toliki novac, a da karta ne bude preskupa. Druga opcija je Zetra, koja prima još manje ljudi.
Naravno, tu je i problem nezainteresovanosti publike za ovakve događaje i okretanje jeftinijim i dostupnijim oblicima zabave. Nedostatak podrške sistema i generalno slaba platežna moć u BiH samo doprinose tome da ćemo teško moći vidjeti neki veliki koncert u Sarajevu u skorije vrijeme.
