Samir Beharić pomaže mladima iz BiH da studiraju vani: Kvalitetno obrazovana omladina postat će stub bh. društva
Pored gustog rasporeda, studentskih obaveza i prisustvovanjima raznim seminarima i konferencijama, Samir stiže biti na usluzi i svim mladim studentima koji se žele obrazovati vani. Tako u šali za sebe kaže da radi posao službe za međunarodnu razmjenu. Samir ove školske godine upisuje Studij globalizacije na Univerzitetu u Beču (kao dio Erasmus Mundus Joint Programa kojeg studenti pohađaju na najmanje dva univerziteta), a iza njega je međunarodno studentsko iskustvo iz još tri zemlje: Njemačke (Freie univerzitet u Berlinu), Italije (Univerzitet Sapienza u Rimu) i Turske (Ondokuz Mayis univerzitet u Samsunu).
Još kao gimnazijalac Samir je uvidio prednosti studiranja van BiH i već tada se interesovao za programe studentskih razmjena. Iako ga je majka odvraćala od ideje da znanje traži preko granice, nije se dao omesti. U njegovoj nepokolebljivoj namjeri da studira negdje vani gdje vlada kritičko usvajanje znanja, podstaklo ga je i njegovo iskustvo školarca koji je morao pohađati segregiranu školu u Jajcu. Tada je shvatio bezumlje bh. politike i vlasti te odlučio da se znanjem, onim kvalitetnim, objektivnim i stečenim na najboljim evropskim univerzitetima, bori protiv toga.
Sve korisne informacije za studij van BiH na jednom mjestu
Svoju viziju o ulozi i važnosti obrazovanja, posebno onog koje se stječe van BiH odlučio je podijeliti i s drugim mladima iz BiH. Zbog toga je, zajedno s još nekoliko kolega i kolegica administrator Facebook grupe interesantnog naziva Odliv mozgova, koju je 2012. godine osnovala Edita Miftari i koja okuplja oko 22.000 članova te pomaže svima zainteresovanima za studij vani da na jednom mjestu pronađu potrebne informacije.
"Poenta grupe Odliv mozgova, kako smo je sarkastično nazvali, jeste da podijelimo one informacije koje dolaze do nas i da uvedemo u taj svijet studija u inostranstvu one mlade ljude koji o tome nisu znali i nisu imali koga da pitaju. Grupa ima oko 22.000 članova koji su studirali vjerovatno na svim mogućim fakultetima na svijetu, tako da se uvijek nađe neko adekvatan da odgovori na pitanje o vizama, studiju, mogućnostima i sl.", objašnjava Samir.
Grupa je vrlo dinamična i korisna i kako kaže naš sagovornik, u grupi su se čak javljali i poslodavci i tražili studente koji su studirali vani kako bi ih zaposlili. Odliv mozgova s 22.000 kandidata s međunarodnim iskustvom je odlično mjesto za to.
Bogato iskustvo s tri strana univerziteta želi prenijeti na druge mlade u BiH i motivisati ih da se školuju vani, jer smatra da je međunarodno obrazovanje od neprocjenjive važnosti u današnjem globaliziranom svijetu.
Školovanje je besplatno, usudite se aplicirati
"Danas više nego ikada prije mladi ljudi imaju mogućnost da se besplatno školuju na najboljim svjetskim univerzitetima. Mi smo generacija kojoj je znanje dostupnije nego ikada prije u historiji i generacija koja je najobrazovanija od svih prijašnjih generacija koje su živjele na planeti. Sreća je što se broj studenata koji se razmjenjuju svake godine povećava, a nesreća je što on nije dovoljan. Bojim se da bh. studenti imaju mnoge strahove kada je u pitanju studij u inostranstvu", objašnjava ovaj ambiciozni dvadesetšestogodišnjak.
Kada su u pitanju strah i učahurenost bh. studenata koji ne žele van BiH poručuje im da svi oni studenti koji odu u Španiju, Skandinaviju ili bilo gdje, dobiju set vještina koje nikad ne bi dobili u BiH na matičnom univerzitetu. Na osnovu svog iskustva tvrdi da je sve besplatno, pa čak i kursevi jezika, a ni školarina se ne plaća. Mjesečna stipendija koju nudi Erasmus Mundus Program od 1.000 eura ili Erasmus Plus od 750 do 850 eura sasvim je dovoljna da pokrije sve potrebe jednog studenta, pa čak i da si priušti koji luksuz.
Iako je van BiH, društveno je angažovan i prati sve probleme u BiH, posebno one koji se tiču obrazovanja i bio je jedan od onih koji su podržali srednjoškolce u Jajcu koji su uspjeli zaustaviti razdvajanje škola po nacionalnom ključu. Kako sam kaže, odlazi iz BiH zbog obrazovanja, ali uvijek se vraća i pokušava na individualnom nivou i u organizacijama u kojima radi da promijeni ono što se može promijeniti.
"U današnjem globalnom društvu kada apliciramo za posao, posebno van BiH, poslodavci ne gledaju toliko ocjene i da li je student izgubio neku godinu studija, već su važniji biografija, motivaciono pismo, preporuke i društveni angažman", govori Samir.
Bh. univerziteti ne podučavaju studente kritičkom razmišljanju
Kako bosanski univerziteti ne uče studente fundamentalnoj vrijednosti svjetskih visokoškolskih ustanova - promociji kritičkog mišljenja i kritičkog znanja, smatra da iz BiH treba pobjeći kada je u pitanju obrazovanje.
"Najveći značaj Erasmus Plus programa nije učenje i stjecanje znanja, iako je to naravno njegov fundamentalni dio, po meni, to je činjenica da se upuštamo u evropske tokove, da počinjemo razmišljati u globalnom trendu. Razmjena iskustava, znanja, kontakata i prijateljstava će nam itekako vrijediti i za 10, 15 ili 20 godina kada današnje generacije studenata Erasmusa postanu stub bh. društva", rekao je Samir, dodajući kako je još jedna od pozitivnih stvari ovog programa to što, osim studentskih, nudi razmjenu i akademskog osoblja koji imaju više mogućnosti da djeluju i mijenjaju stvari nabolje, jer sve znanje koje steknu mogu prenijeti na studente na bh. univerzitetima.
Samir nimalo ne krivi mlade ljude koji odu iz BiH ili ostanu u inostranstvu nakon studija, ne smatra to bježanjem, već jednostavno željom za normalnim životom, normalnom karijerom i shvata da se mnogi ne žele ili ne mogu boriti s bh. demonima, što je, na kraju, i stvar lične motivacije. Kada je riječ o Samirovoj, očigledno mu je ne nedostaje.
"Konstantna borba, ali ne i uzaludna. Vjetrenjače nije nemoguće pobijediti, dovoljno jak vjetar to može. Vjerujem da bh. omladina ima taj kapacitet, jer mi moramo da se izborimo s bh. vjetrenjačama, demonima kojima je u interesu da otjeraju mlade ljude koji su kritični i postavljaju škakljiva pitanja te ograniče njihovu moć Zato moramo promovisati i programe razmjene, da bi naši studenti otišli na neki strani univerzitet, vratili se i znanje prenijeli studentima na katedrama na kojima se eventualno zaposle", smatra Samir i dodaje da trebamo iskočiti iz zapadnobalkanskog okvira ukoliko želimo biti primjetni na široj evropskoj slici, jer to je budućnost Evrope i svijeta, u tim globalizacijskim procesima koji dolaze i u BiH i koje ne smijemo previdjeti.
Popraviti sliku koju Evropa ima o BiH
Samir je vjerovatno jedini Bosanac koji je imao priliku lično tražiti objašnjenje od ministra vanjskih poslova Austrije Sebastiana Kurza povodom njegove nedavne izjave o tome kako su muslimanke u BiH plaćene da nose hidžab. Na evropskom forumu Alpbach pitao ga je otkud mu ta informacija. No, kako kaže, odgovor ga je veoma razočarao, jer, osim da je to čuo od nekih političara iz regiona, Kurz nije rekao ništa konkretno.
"Rekao sam mu da je njegova izjava bila shvaćena kao islamofobična, što je on negirao i izjavu opravdao time da brine o Zapadnom Balkanu i BiH te da ne želi da se u BiH stvaraju novi radikali. Nije bio informisan, nije bio upućen i nije mi dao nijednu konkretnu informaciju, sve je bilo rekla-kazala", priča nam Samir.
Govoreći o sličnim izjavama i slici koju naša zemlja i njeni građani uživaju u Evropi i svijetu, Beharić za kraj poručuje svima, a posebno mladima da je najbolji način razbijanja predrasuda da budemo najbolji u svom društvu, tri puta bolji studenti i tri puta bolji radnici u svakoj djelatnosti, jer se, nažalost, nalazimo u takvoj poziciji da se moramo dokazati.
"Kroz svoj intelekt, rad, zalaganje u društvu i akademiji uspjet ćemo razbiti predrasude koje vladaju u političkim krugovima zapadne Evrope", rekao je Samir Beharić za kraj našeg razgovora.
