Radila u Kamernom teatru
112

Mirjana Karanović otkrila da ima bosanske korijene: Prvo sam počela u pozorištu

I. S.
Foto: I. L./Klix.ba
Foto: I. L./Klix.ba
Mirjana Karanović je govorila o svom rediteljskom prvijencu "Majka Mara", koji je premijerno prikazan na 30. Sarajevo Film Festivalu te svojim bosanskim korijenima.

"Ako vam je film premijeru imao u Sarajevu, to je odlična preporuka za ostale festivale. Kad 'izađete' na dobrom festivalu, drugi, koji prave svoje repertoare i selektuju, uglavnom se referišu na filmove koji su učesnici onih koji imaju težinu", rekla je za Nova.rs.

Dalje je, između ostalog, navela da je za Bosnu i Hercegovinu, osim korijena, veže i profesionalna glumačka karijera.

"Ja sam po porijeklu Bosanka, ali da, počela sam ovdje, prvo u pozorištu i to igrajući redovni repertoar u Kamernom teatru. Nastavila sam u Narodnom pozorištu Sarajevo, a radili smo i razne teatarske koprodukcije. Igrala sam i u tri bosanska filma, od kojih je 'Grbavica' najpoznatiji. Poslije rata na ovim prostorima igrala sam u još jednom filmu Jasmile Žbanić 'Na putu' i u ostvarenju 'Go West' Ahmeda Imamovića", kazala je.

Novinarka Jelena Koprivica pitala je Karanović zašto neki na ovom tlu još poimaju žene kroz prizmu patrijarhalnog principa. Glumica je navela da taj poredak moći potječe iz vremena kada je fizička snaga bila na cijeni.

"Da ne govorim o religiji, koja je postavila hijerarhiju važnosti uloga, onoga šta se očekuje od žena, a šta od muškaraca da bi društvo opstalo u opasnim vremenima. To su bila vremena beskrajnih sukoba u kojima se postavila čvrsta struktura moći. Danas, kako se način na koji se moć stiče mijenja i kako su žene izborile prava koja su im bila uskraćena u prošlosti, mijenja se i to. Kad pričam o ženskim pravima, govorim o pravu glasa pa prekretnicu koju je donijela anti baby pilula, odnosno kontracepcija, iako često zaboravljamo koliko je bitna i ne možemo da zamislimo da je postojalo vrijeme kada su žene morale da rađaju", ispričala je.

Dalje je kazala da je sve to oslobodilo žene da počnu razmišljati o svom identitetu, budućnosti i mogućnostima.

"Dovelo je do toga da danas postoji, čini mi se, nikad intenzivnija bitka između ženskog i muškog principa. Mislim da će ona trajati dok ne pronađemo način da komuniciramo između sebe bez potrebe da jedni druge savladamo i pokorimo. To je vječna ljudska potreba da se osvoji moć, da ti niko ne može ništa, ali sada takvu moć žele i žene i muškarci", rekla je.