Do otkrića je došlo sasvim slučajno, a istraživači su najprije smatrali kako se radi o ostacima nekadašnje zemunice, prenijela je stručna publikacija "Science Nordic".
"Odozgo gledajući, mislili smo da je to bila zemunica, ali smo uskoro shvatili da se radi o nečem sasvim drugom", kazala je arheologinja Anna Beck.
Otkriće predstavlja iznenađenje za antropologe koji studiraju život i običaje Vikinga. Do sada se pretpostavljalo da su oni nuždu većinom obavljali u prirodi ili u staji za domaće životinje, a tako pomiješani organski materijal kasnije koristili kao gnojivo.
Ranije se mislilo da su Vikinzi rijetko imali posebne toaletne prostorije za obavljanje nužde i da su one postojale samo u njihovim urbanim, a ne i u agrarnim naseobinama, što je sada opovrgnuto: pokazalo se da su i "seoski" Vikinzi bili kultivirani kao i njihovi rođaci iz gradova.
Analiza pronađenih makrofosila ljudskog podrijetla, pronađenih na arheološkom nalazištu, pokazala je veliku prisutnost livadskog cvjetnog peluda kojega je obično mnogo u medu i medovini.
Iz toga se sada zaključuje da su te namirnice bile redovna sastavnica vikinškog menija.
Datiranje sadržaja sedimenta u crnoj jami pomoću radioaktivnog ugljika pokazalo je da je on star najmanje tisuću godina. Vikinzi su taj dio Danske naseljavali od kasnog 8. stoljeća, pa do sredine 11. stoljeća, navodi časopis Science Nordic.
Usik kupio lažni Rolex uoči revanša s Furyjem od kojeg je zaradio 86 miliona dolara
Paris Hilton pozirala gola ispred jelke i izazvala haos na mrežama: Moje prisustvo je poklon
