Bobovac kroz vijekove: Kako moderna tehnologija oživljava historiju bosanskog kraljevskog grada
Aktuelni direktor Javne ustanove Kulturno-sportski centar Kakanj Dženan Ajdinović prije stupanja na funkciju često je planinario, a svoju ljubav prema fotografiji i obradi fotografija i planinarenju povezao je u jedinstveni prikaz Bobovca.
U Muzeju Općine Kakanj nalazi se maketa kraljevskog grada Bobovac, a Dženan Ajdinović je u kombinaciji makete i fotografija koje je napravio s određenih lokacija s pogledom na kraljevski Bobovac, predstavio obrade koje pokazuju kako je nekada sve to izgledalo sa bedemima, kulama i drugim sadržajima.
Bobovac je izgrađen u 14. stoljeću i služio je kao rezidencija bosanskih kraljeva, a također je bio i mjesto gdje su čuvane kraljevske insignije.
Grad je prvi put spomenut u pisanim dokumentima 1349. godine, za vrijeme vladavine bana Stjepana II Kotromanića, a vrhunac svoje važnosti dostigao je tokom vladavine kralja Tvrtka I Kotromanića.
Bobovac je bio središte političke moći, ali i vjerski centar, jer su u njegovoj crkvi sahranjeni neki od bosanskih vladara.
Bio je i izuzetno važno mjesto, jer je omogućavao kontrolu nad okolnim teritorijama i pružao zaštitu od invazija. Zbog toga je bio izuzetno dobro utvrđen, s impresivnim bedemima i kulama koje su činile neosvojivu tvrđavu. Nažalost, padom Bobovca 1463. godine, Osmanlije su zauzele grad, što je označilo kraj bosanske srednjovjekovne države.
Fotografije direktora JU KSC Kakanj Dženana Ajdinovića daju fascinantan doprinos očuvanju i prezentaciji Bobovca, koje mogu biti i početni korak ka postavljanju informativnih tabli na određenim lokacijama s rekonstruisanim pogledom na kraljevski grad Bobovac s određenih lokaliteta.
"Ovaj poduhvat omogućava posjetiocima i istraživačima da dobiju bolji uvid u izgled i značaj Bobovca u njegovom historijskom kontekstu. Ovaj spoj historije i moderne tehnologije pomaže u očuvanju kulturne baštine i omogućava da se ljepota i značaj Bobovca prenese na nove generacije", kazao je Ajdinović.
