Zanimljivosti
852

Enis Čišić - talentovani Sarajlija crta stripove za Marvel Comics

Piše: Lejla Čolak
Enis Čišić (Foto: Tarik Dahić)
Enis Čišić, ilustrator, strip-crtač i grafički dizajner iz Sarajeva, nedavno je izdao svoj prvi strip za izdavačku kuću Marvel Comics, jedno od najznačajnijih imena u svijetu stripa.

U maju ove godine, Enis Čišić je ponio svoj portfolio i otišao na Mafest, festival stripa koji se održava u Makarskoj. Tu se upoznao sa talent scoutom iz Marvela i pokazao mu svoje radove. Nakon kraćeg razgovora dobio je njegov kontakt mail na koji je naknadno poslao još šest test strana Marvel stripa po scenariju koji je već objavljen. Od četiri različita scenarija, izabrao je fragment iz priče o Monnknightu jer mu je najviše odgovarao. Bili su zadovoljni Čišićevim radom i tako je ovaj talentirani Sarajlija dobio posao u Marvelu.

"Nakon toga su me povezali sa urednikom koji je imao spreman strip za mene. U toj sedmici sam već počeo skicirati glavnog lika za priču, u pitanju je serijal 'Original sin' koji ima osam nastavaka i moj zadatak je bio crtati scenarij za Original sin Annual koji je neka vrsta prequela. Priča prati nastanak jednog od heroja koji se pojavljuje u petom broju, scenarij je pisao iskusni crtač i scenarista Jason Latour", priča Čišić u razgovoru za Klix.ba.

Ovaj ljubitelj znanstvene fantastike ističe kako su ga u velikoj mjeri inspirisali i obikovali SF filmovi. Mad max je, kaže, prvi film koji je gledao u kinu, a veliki je ljubitelj filmova Blade runner, Odiseja u svemiru, kao i Spielberga i Star warsa.

"Upijao sam ilustracije sa korica SF romanosamdesetih godina koje je ilustrovao Dobrosav Bob Živković", dodaje Čišić.

"Tajna Nikole Tesle" inspirisana Karimom Zaimovićem

Enis Čišić je nedavno radio i strip "Tajna Nikole Tesle", nastao prema jednoj od priča Karima Zaimovića, a koju je zajedno sa novinarom i prevodiocem Aleksandrom Brezarom pretvorio u strip.

Ideja je bila da se priča prevede, adaptira za strip i objavi u američkom magazinu Mass review, a Čišić je, nakon što ga je Brezar kontaktirao, odmah pristao na to jer je bio već upoznat sa Karimovim djelom i smatrao sam kako je priča savršena za strip.

Tajna Nikole Tesle
Tajna Nikole Tesle

Proces je trajao dosta dugo, budući da su na projektu radili i pored svojih dnevnih obaveza na poslu, te su mu, kako kaže, pristupili dosta studiozno.

"Za mene je ovaj strip jako bitan jer sam u priču unio mnogo svojih nostalgičnih sjećanja iz ratnog perioda. Karim Zaimović je pisao tekstove o stripu kao i scenarije za svoje buduće stripove u periodu kada sam ja čitao stripove i maštao o tome da radim na nekom scenariju. Imam mnogo sjećanja iz perioda opsade i želio sam vizualizirati svoje prizore grada iz tog vremena, da stvorim portret grada kakvog se ja sjećam. S druge strane, ovo je bila prilika da se oživi njegovo djelo kroz medij kojeg je Karim toliko volio", pojašnjava Čišić.

SA:BOT: Prvi sarajevski robot

Jedan od njegovih prepoznatljivih radova je i SA:BOT, sarajevski robot, kao i saradnja sa Sandinom Međedovićem i njegovim brendom Molimao.

SA:BOT
SA:BOT
Sabot je prvi Sarajevski robot sastavljen od građevina koje čine pejzaž grada. To su arhitektonski fragmenti spojeni u maniru Gundam japanskog gigantskog robota, pojašnjava Čišić.

"Željeli smo uraditi dizajn baziran na stvarima uz koje smo mi odrasli - to su s jedne strane prepoznatljivi urbanistički elementi koji nas okružuju, a s druge strane dijelovi japanske pop kulture koja je došla do nas nekad krajem osamdesetih. Nisam imao odgovornost prema gradu pa sam u dizajniranju ove 'mašine' hladno preskočio austrougarsku arhitekturu, između ostalih, jednostavno se nije uklapalo u dizajn. Interesantno mi je bilo posmatrati ljude koji prvi put vide ilustraciju i sami otkrivaju dijelove grada u toj robotskoj formi", priča Čišić.

Još jedan od prepoznatljivih projekata je i njegova izložba "Frames", prikazana širom gradova BiH, a radi se o crtežima koji su reprodukcije filmskih kadrova na papiru, nastali prvenstveno kao crtačka vježba.

"Želio sam da savladam realizam, međutim nakon desetak crteža mi je postalo jasno da ja zapravo reproduciram sjećanja na filmske prizore koji su mene inspirisali kad sam bio dijete. Tada sam odlučio da radim čak i veće formate crteža sa kojima sam želio ostaviti jači utisak na posmatrača. Interesantno je to da su ljudi koji bi došli na izložbu govorili kako prepoznaju film, ali se ne mogu sjetiti kadra ili kadrova koje sam reproducirao. Mislim da je to dobro jer su ti crteži fragmenti mojih sjećanja, a ne samo puka kopija prepoznatljive fotografske slike iz filma", pojašnjava autor.

Ovaj je dizajner radio i cover za Billainov "Colossus EP", kao i spot za pjesmu "AIM" Basheskie & Edwarda EQ.

"Spot za Aim je nastao mnogo prije ilustracija. U to vrijeme sam radio u agenciji, iza mene je bilo višegodišnje iskustvo u produkciji TV reklama, a želio sam da uradim nešto van tog rutinskog posla. Tad je nastao moj prvi veliki animirani projekat. Smatram ga velikim jer sam procesu rada prošao mnogo toga, bilo je dosta improvizacije, crpio sam sva svoje vizuelna i produkcijska iskustva koja sam do tada stekao", pojašnjava Čišić.

Na upit o tome kako stigne uskladiti sve obaveze i pritom zadovoljiti svoju svestranost, kaže:

"Mislim da sam trenutno svoju svestranost sveo na nekoliko stvari koje su me uvijek interesovale, a to su strip i ilustracija. Mnogo toga se može uraditi kroz ove oblasti vizuelne umjetnosti tako da sam sve svoje obaveze usmjerio ka stripu i ilustraciji jer je to ono što zaista volim. Ono što ja radim je namjenjeno publici, trudim se da vizualiziram svoje ideje, maštanja."

Na upit o tome da li smatra da za mlade talentovane ljude u BiH nema budućnosti ili to pak zavisi od ličnog angažmana svakog ponaosob, Enis kaže:

"Većina mojih prijatelja i poznanika su osobe koje mene na neki način inspirišu, svojim radom ili razmišljanjem. Svako od nas svojim iskustvima, talentom, radom može stvoriti zdravu atmosferu, prostor u kome će se lakše djelovati, biti kreativan ili produktivan. U protivnom pritisak izvana postaje toliko jak da je sasvim logično kako se mnogi odluče na to da napuste sredinu koja ih guši."

Kaže kako mu je želja da se bavi ovim poslom bila prisutna oduvijek, te da je prije nekoliko godina shvatio kako se mora bolje organizovati jer nije bio zadovoljan sa rezultatima svog rada i od tada je, kako kaže krenulo na bolje.

"Došao sam do mjesta o kom sam toliko sanjao, sad je plan da ostanem sto duže tu i steknem nova iskustva", kaže ovaj umjetnik na kraju razgovora za Klix.ba.