Golubarstvo hobi sa takmičarskim duhom: Golubovi s pedigreom uživaju poštovanje i osvajaju prestižne nagrade
U BiH pak, uzgoj golubova za utrkivanje uglavnom se radi iz ljubavi ili hobija. Samo u glavnom gradu Bosne i Hercegovine blizu 200 pojedinaca na zanimljiv način uzgaja golubove koje urođene sposobnosti orijentacije u vremenu i prostoru izdvajaju od svih drugih vrsta ptica. Jedan od njih je i Sejad Đozo iz Sarajeva koji je ispričao na koji način se golubovi treniraju za utrke, koliko im se pažnje posvećuje, te da li je svaki istrenirani golub predodređen za uspjeh u letenju.
Golubovi pismonoše svojevrsna su preteča današnjih elektronskih uređaja kojima se poruke i informacije prenose brzinom sekundi. Poznata je njihova primjena kroz historiju, od Mezopotamije, drevnog Egipta i Rimskog Carstva: preko informacija o krunidbama faraona do komunikacije među egipatskim moreplovcima i rimskim vojskovođama.
Nekoliko stotina kilometara leta do povratka kući
Među brojnim legendama o važnosti pismonoša posebno se izdvaja golub imena Cher Ami (dragi prijatelj) koji je postao slavan za vrijeme Prvog svjetskog rata kada je u službi jedne pješadijske divizije u Francuskoj koja se u pohodu izgubila, iako ranjen u prsa, prenio važnu poruku i spasio život 194 vojnika. Za taj hrabri podvig koji je spasio takozvani "izgubljeni bataljon" golub je nagrađen francuskim ratnim odličjem, a nakon uginuća 1919. godine prepariran je i izložen u Nacionalnom muzeju američke historije u Washingtonu. Takvi golubovi pismonoše danas su - sportski golubovi.
U golubinjaku Đoze mjesto su pronašli brojni golubovi šampioni koji su svoje sposobnosti više puta dokazali na evropskim utrkama. U posebno napravljenom golubarniku on uzgaja 200 golubova sastavljenih od dvije sportske vrste: golubova pismonoša i golubova engleskog tiplera, raspoređenih po dobi i spolu.
Đozo ističe kako su svi golubovi tokom zimskih mjeseci drže razdvojeno jer je u toku periodu mitarenja odnosno mijenjanja perja.
"Pismonoša je sportski golub sa kojim se godinama takmičimo i ono što mnogi ne znaju je da se oni nose na takmičenja. Svake godine imamo osam do deset trka na kratke, na srednje i duge staze. Imamo uvijek četiri kratke staze u BiH, na 100 kilometara. Dalje idemo Hrvatska, Slovenija, Češka i Austrija, a i u Njemačkoj smo imali trka. Ove godine smo imali goluba koji je prvi doletio iz Varaždina, a imamo goluba koji je u kupu BiH prvi doletio iz Slovačke, to je oko 600 kilometara vazdušne linije", ističe Đozo.
Cijene i do vrtoglavih sto hiljada eura
Đozo objašnjava kako nauka još uvijek nije uspjela dokazati na koji način je uopće moguća dresura golubova koji imaju sposobnost da se sa velike udaljenosti i nakon dugo vremena vrate - u svoj dom. Ovaj fenomen dodatno je zanimljiviji činjenicom kako gulubovi tokom leta mogu bez prestanka letjeti više od 12 sati.
"Da bi imali dobre rezultate, morate imati golubove sa dobrim porijeklom, od pozatih uzgajivača. Mi imamo dosta golubova iz Njemačke, Belgije i Holandije, gore je taj sport puno cijenjen. Cijene se kreću od 1.000 do 100.000 eura, to su golubovi koji prelete četiri kontinenta. Golubovi koji pobijede na takmičenjima njihove cijene dostižu i do 50.000 KM", napominje Đozo.
Iako se još uvijek nije pronašlo pouzdano tumačenje fenomena kojeg posjeduje pismonoša odnosno sportski golub, pouzdano se zna da ga u tome jedino može spriječiti napad grabežljivica jer ga loše vrijeme, magla ili vjetrovi ne mogu omesti. Naviknuti na dom gdje su odrasli i naučili letjeti, prirodnim instiktom pronalaze put do njega gdje god da se nalaze i na bilo kojoj udaljenosti.
"Zavisi sve od vremenskih uslova, ako golub dođe brzo pretpostavljamo da nigdje nije sletio. Dešava se da uočimo promjene na golubu, da bude ranjen, da ga je napala ptica, da bude sav krvav, da je sletio da se napije vode i nastavio put kući. Ne dođu uvijek svi, mi smo u Slovačku poslali četiri, a došla su dva, oni su se ostali izgubili", dodaje Đozo.
Ishrana sa osam vrsta žitarica i dodatak vitamina i minerala
Prema njegovim riječima, golubovi koje uzgaja vakcinišu se tri puta godišnje, ishrana im je sačinjena od osam vrsta žitarica uz dodatke vitamina i minerala što je neophodno da bi ptica bila zdrava i poučila dobre rezultate na takmičenjima.
"Prije trke se radi sedam do osam treninga. Recimo, golubovi se pakuju, idemo u Kakanj ili Zenicu, sve dalje i dalje povećavamo kilometre. Imamo trku mladih i starih golubova. Tokom zimskih mjeseci, oni miruju do proljeća jer sada mijenjaju perje, da bi bili zdravi na proljeće, da imamo spremne golubove za takmičenja", kazao je Đozo.
Takmičenja su, dodaje, najuzbudljiviji dio gdje se nakon puštanja na stotina sportskih golubova sa jednog mjesta, svi vraćaju svom domu. Duboko u noć vlasnici ovih ptica uz druženje, pjesmu i zabavu, dočekuju svoje ljubimce.
Jedan od najmlađih ljubitelja sportskih golubova u Sarajevu je Eldan Aleta koji je uz oca zavolio golubove, te ih sam počeo uzgajati i slati na takmičenja.
"Saznao sam za njih kad sam bio mlađi. Otac mi je pričao da je u mladosti držao golubove, tako je to sa oca na sina prešlo, vremenom. Mislim da u BiH dosta manje ljudi zna za ovaj sport dok recimo u zapadnim državama gdje je to razvijenije poput Belgije i Holandije, djeca se time počinju baviti od malih nogu, ovdje je to slabo", kazao je Eldar dodajući kako je slavni bokser Mike Tyson poznat po tome što se bavi uzgojem golubova.
