Iz Sarajeva u stratosferu: Pogledajte put kamere na visinu od 34 kilometra
"Mi smo grupa sredovječnih geekova i nerdova kojima ne treba mnogo za nagovoriti kad u ekipi neko spomene lansiranje balona u stratosferu. 'Flat Earth' naziv tima smo iskoristili za trolanje i parodiju, jer nam je nepojmljivo da u 2017. godini postoje ljudi koji vjeruju da je Zemlja ravna ploča (koju drže kornjače i slonovi), da se Sunce okreće oko Zemlje koja je stara 6.000 godina i raznorazni nonsensi koji kruže internetom i vuku se još iz mračnog srednjeg vijeka", objašnjavaju momci iz "Flat Earth" tima za Klix.ba.
Projekat pod nazivom "Džennet I" započeli su početkom prošle godine i nakon šest mjeseci planiranja i testiranja realizovali su ga u junu. Konačno, nakon mukotrpnog editovanja video je 18. januara ugledao svjetlo dana.
"Nažalost od tri kamere koje smo postavili, samo smo sa jedne imali spašen video, tako da je čitava akcija u vezi s balonom prošla bez većih problema, mada smo ostali bez pola snimaka i fotografija. Korisno iskustvo za idući balon! Sa opremom kojom smo imali dosegli smo, prema mjerenju pritiska od barometra, visinu od 34 kilometra. Najnižu izmjerenu temperaturu od - 32,8 stepeni celzija smo imali na 18 km visine. Let je trajao 2 sata i 25 minuta, od toga sat i 32 minute uspona i 52 minute pada. Na 'Džennet II' ćemo imati puno precizniju opremu za mjerenje", rečeno je iz tima.
Na ljeto ove godine planirano je lansiranje "Džennet II" koji podrazumijeva balon od 2.000 grama i let na visinu od 36km.
"Ovoga puta se nadam da ćemo imati barem dvije kamere osposobljene. Možda i nadogradimo jednu kameru na 4K rezoluciju, a imamo i u planu 360 kameru".
Šta je "high altitude balloon”?
"High Altitude Balloon”, u doslovnom prijevodu znači "balon za velike visine", je vrsta specijalnog balona od lateksa punjenim gasom lakšim od zraka (obično helijum ili opasnim hidrogenom). Svaki dan se lansira hiljade balona u stratosferu. Koriste se najviše u meteorologiji, ali rastom popularnosti i padom cijena GPS-a, akcijskih kamera i smartphone mobitela, popularizirano je kao hobi svuda u svijetu.
Šta je sve potrebno?
Kako su nam objasnili iz "Flat Earth" tima, najvažniji su strpljenje, temeljito planiranje i testiranje sve opreme prije lansiranja.
"Nažalost širom BiH, a i regije, brojna su minska polja, tako da je potrebno imati predikciju pada balonske kutije u rejonu gdje nema minskih polja i to u što većem radijusu. To je ujedno ovdje i najveća opasnost. Najpovoljnije vrijeme za slanje balona je sa što manje vjetra, a to je tokom ljetnog perioda. Najjeftinija opcija za snimke iz stratosfere je poslati stari smartphone mobitel koji je ujedno i kamera i GPS za pozicioniranje pada. Najskuplje opcije su slanje DSLR ili mirrorless fotoaparata za profesionalne snimke. Najčešće ljudi šalju kamere GoPro formata koje su prihvatljive cijene i dobro podnose hladnoću, zajedno sa jeftinim GPS GSM mini tracker uređajima. Dosta je popularno i snimanje s kamerom raznoraznih maskota i objekata postavljenih ispod balona kako lete u stratosferu. Prije par godina, ako se dobro sjećam, neko je odavde poslao burek u svemir“, rečeno je iz "Flat Eartha".
Korištena oprema: 2 x Xiaomi Yi action kamere, 1 x SJ4000 kamera, 1 x GPS via GSM tracker, 1 x Spot Trace GPS via sattelite GSM tracker, 1 x eksterni usb termometar, 1 x usb barometar sa hemijskim grijačem, 2 x eksterne baterije, stiroporska kutija, 1.200-gramski balon i padobran. Korišteni su prediktori pada i vjetrova (http://predict.habhub.org/) i savjeti BHMAC-a (kojem se ekipa zahvaljuje) sa slanjem mapa minskih polja visoke rezolucije.
