Iza Razija Mešević odgovara: Da li je umjetna inteligencija "prijetnja" autorskoj fotografiji
O ovome, ali i drugim zanimljivim temama razgovarali smo s dr. iur. Izom Razijom Mešević, prodekanicom za međunarodnu saradnju i vanrednom profesoricom na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, eksperticom iz oblasti prava intelektualnog vlasništva.
Profesorica Mešević također je jedna od predavačica na programu ovogodišnjeg izdanja Sarajevo Photography Festivala koji će se održati od 23. do 25. juna u Sarajevu.
Kako se umjetna inteligencija koristi u kontekstu fotografije i autorskih prava?
Umjetna inteligencija (artificial intelligence - AI) je postala zadnjih par godina nešto kao "šlagvort" koji se upotrebljava i gdje treba i gdje ne treba. Uz to joj se pripisuju osobine i sposobnosti, kojima uopšte ne vlada - kao što je npr. autonomija. Neki je smatraju prijetnjom, a drugi su oduševljeni u kojoj mjeri im pomaže u radnim procesima i svakodnevnici. U kontekstu autorskog prava, koje štiti i fotografska djela, bez da smo možda i svjesni toga, već dugo koristimo AI. Masa softverskih aplikacija za obradu fotografija koje imamo npr. na našim pametnim telefonima, koristi AI i automatski popravlja ekspoziciju, kontrast ili oštrinu. Također, ova tehnologija je odavno integrisana i u fotografske kamere i omogućava čak i mnogo više od prepoznavanja lica i elemenata u okruženju koje se slika (facial i envirnoment recognition) ili uklanjanje crvenih tačaka na očima (red-eye fix). Fotografi svakako mogu koristiti AI kao alat u svom kreativnom procesu. Neovisno od toga, sve dok fotografija u konačnici predstavlja individualni i duhovni izraz fotografa, ona će uživati zaštitu kao autorsko djelo, a konkretni fotograf/kinja će imati status njenog autora.
Koje su najčešće prijetnje koje fotografi susreću u vezi s umjetnom inteligencijom i nekontroliranim korištenjem njihovih fotografija i povrede autorskih prava?
U današnje vrijeme, preko 90% fotografskih kamera koje su na tržištu su digitalne, a više od 20 godina digitalni format je dominantna forma u kojoj se nalaze fotografska djela. Jednom kada fotografako djelo koje je u digitalnoj formi bude učinjeno dostupnim javnosti online, rizik njegovog neovlaštenog umnožavanja i drugih vidova korištenja (digitalna piraterija) je veoma visok. Od toga treba razlikovati novu potencijalnu "opasnost" koja za fotografe (neovisno od benefita koje pruža), vreba od AI. Na prvom mjestu to su tzv. "AI- generirane fotografije". DALL-E 2, Midjourney ili Photo AI su samo neki od AI sistema pomoću kojih se mogu "kreirati" nove, uslovno rečeno, fotografije. Pri tome je bitno naglasiti da AI nije autor, ne može biti autor i nema autorsko pravo na takvim kreacijama, jer AI sistemi nisu autonomni, već alat u rukama njihovih tvoraca. Pored toga, autor može jedino i isključivo biti fizičko lice. Ipak, na tržištu, klijenti moguće neće razlikovati AI-generiranu fotografiju od one koju je napravio stvarni fotograf, tako da postoji određeni rizik od konkurencije.
Također, AI- sistemi, uslovno rečeno, "znaju i mogu" mnogo, zato što se "obučavaju" podacima. Neki od tih podataka mogu biti i autorska, a posebno i fotografska djela. Jedan AI-sistem koji generira fotografije je prethodno obradio na hiljade i hiljade ranije nastalih fotografija, koje su stvorili stvarni fotografi. Postavlja se pitanje, da li korištenje autorskim pravom zaštićenih fotografskih djela u svrhu obuke AI predstavlja povredu autorskog prava? Npr. Getty Images je u februaru ove godine tužio kompaniju Stability AI, kreatora open-source AI art generatora Stable Diffusion, zbog upotrebe za obuku tog sistema 12 miliona fotografija na kojim ima autorska prava.
Koje zakonske odredbe postoje u vezi s autorskim pravima u kontekstu umjetne inteligencije i fotografije?
Sistem autorskopravne zaštite kako u BIH, tako i u svijetu je vrlo fleksibilan i adaptibilan novim tehnologijama. Ne postoji (zasad) bilo gdje poseban set normi autorskog prava, koji tretira AI. I trenutno nema ni potrebe za tim, jer se postojeća zakonska rješenja mogu primijeniti na AI-izazove. Shodno, bez obzira na to što AI još nije regulisan fenomen, na pitanja koja se postavljaju u kontekstu ove tehnologije i autorskih djela, moći će se u najvećem broju naći odgovor primjenom autorskih zakona.
Kako umjetna inteligencija može olakšati ili otežati prepoznavanje i zaštitu autorskih prava na fotografijama?
AI može biti od pomoći u procesu identifikovanja digitalnih sadržaja koji se nelegalno koriste online ili su plagijati, što uključuje i fotografska djela, te u procesu uklanjanja tih sadržaja. Neki od načina su npr. skrininga web stranica i društvenih mreža, te automatsko slanje opomena i zahtjeva za uklanjanjem takvih sadržaja. Naravno, AI uz podršku blockchain tehnologije pruža i mogućnost prevencije online priraterije kroz npr. watermarking fotografskih djela.
Kako fotografi mogu utjecati na razvoj zakona i politika vezanih uz autorska prava i umjetnu inteligenciju?
Jedino udruženo, nikako pojedinačno. U onom momentu kada budu u proceduri reforme autorskih zakona, koje su rezultat AI-revolucije, bitno je uključiti se u proces javne rasprave, a i lobirati za zaštitu svojih interesa. No, to još dugo neće biti slučaj.
Više na ovu temu možete čuti na predavanju koje će se održati u nedjelju, 25.6. u 11:00h na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu u sklopu programa Sarajevo Photography Festivala.
Više informacija o programu i festivalu možete saznati na Instagramu i Facebooku festivala.
Festival su podržali Grad Sarajevo, ASA Banka, BH Telecom i Evropska Unija u Bosni i Hercegovini, Španska ambasada, Švedska ambasada, te Češka ambasada u BiH. Generalni medijski pokrovitelj je Klix.ba.
Selektor Hrvatske o navijačima bh. reprezentacije: Oni su ono što im sam naziv kaže
