Tada je Bosna i Hercegovina postala dio Austro-Ugarske po 25. tački Berlinskog kongresa. Industrijalizacija i promjena izgleda Sarajeva, tj. prilagođavanja zapadnoj kulturi su tada bili u planu.
Nastale su promjene i u obrazovnom sistemu. Austrougari su smatrali da je njihov sistem obrazovanja napredniji od osmanskog. Sarajevo je uskoro primilo zapadne standarde obrazovnog sistema i građani Sarajeva su po prvi put počeli koristiti latinicu.
Kao što je moguće primijetiti na fotografiji, Vijećnica je tada tek bila u planu. Prvi projekt je uradio Karlo Paržik, a kako se on nije svidio ministru Benjaminu Kalaju, izrada novog je povjerena Alexandru Witteku.
Kao uzor u izradi ovog projekta poslužila mu je džamija Kemala II zbog čega je dvaput odlazio u Kairo. Witek je navodno zbog ovog projekta (nedovoljnog osvjetljenja u glavnoj auli zgrade) umno obolio i izvršio samoubistvo. Završetak projekta je povjeren Ćirilu M. Ivekoviću. Izgradnja je trajala od 1892. do 1894. godine.