Jaroslav Černi - Pionir elektrifikacije Jugoslavije kojem je HE Jablanica bila projekat života
U biografijama je istaknuto da mu se otac Josif krajem 19. stoljeća iz Brna doselio u Sarajevo gdje se oženio. Jaroslavova majka je bila iz porodice Mitričević.
Jaroslav je rođen 1. marta 1909. u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Po završetku srednje škole je otišao u Prag, gdje je bio na visokom tehničkom obrazovanju. Vratio se u Sarajevo i zaposlio se u vodovodu. Tu je radio sve dok u aprilu 1942. nije odveden u logor Jasenovac.
Njegov unuk Jaroslav Černi je u razgovoru za list "Politika" 2016. napomenuo da je njegov djed pobjegao iz logora, a potom se osvrnuo na nastavak njegovog života. Tom prilikom je podsjetio kolika je njegova zasluga.
"U slobodnom Sarajevu je postao rukovodilac hidrotehničko-projektantskog biroa. Rukovodio je projektovanjem i izgradnjom 27 hidroelektrana, ali se nikad nije oporavio od logorskog života, pa je umro u Beogradu 1950. Sahranjen je u Aleji narodnih heroja u srpskoj prijestolnici, a na nadgrobnik od crnog jablaničkog kamena uklesano je: 'Jaroslav Černi - pionir elektrifikacije'. Hidroelektrana Jablanica na Neretvi bila je njegov projekat života", ispričao je unuk Jaroslava Černija.
U Beograd je došao 1947. te je radio kao rukovodilac centralne kancelarije za projektovanje hidroelektrana. Osim u Jablanici, pod njegovim rukovodstvom su izgrađene elektrane u Zvorniku, Mavrovu, Vlasini i Vinodu.
Dobitnik je nekoliko priznanja, a među kojima je i Orden rada prvog stepena. Spomenuto priznanje je prije svega za energetsko postrojenje u Jablanici.
Ulica u kojem je sjedište sarajevskog preduzeća Vodovod i kanalizacija (ViK) je nazvano po Jaroslavu Černiju. Po njemu su nazvani i Hidroenergetski zavod, Hidraulička laboratorija i Institut za vodoprivredu u Beogradu.
Preminuo je 29. decembra 1950.