Kako je Sarajevo izgledalo nakon požara 1879. koji je "progutao" veliki dio grada
Fotografije nastale 1879. godine bilježe razmjere štete koju je prouzrokovao požar, a na stranici navode da se ovaj trenutak smatra početkom urbanističkog razvoja Sarajeva, jer se otvorio prostor za dolazak evropske arhitekture.
"U predvečernjim satima 8. avgusta 1879. godine izbio je požar u Latinluku (dio grada koji je obuhvatao prostor od Gazi Husrev begova bezistana i Latinske ćurpije pa sve do današnje Štrosmajerove ulice). S obzirom na to da su građevine bile uglavnom od drvenog materijala, kao i nesreća jer je u vrelim ljetnim danima puhao topao vjetar, požar se lako i brzo proširio i trajao sve do jutarnjih sati narednog dana", pojašnjavaju ispod fotografija.
Prema različitim izvještajima te noći su izgorjele 304 kuće, 434 dućana te preko 130 drugih objekata u 36 sarajevskih ulica.
"Vatra je zahvatila prostor od Miljacke (između Carevog mosta i Ćumurije), preko ulice Kundurdžiluka, Malog i Velikog ćurčiluka, Sarača, prostor današnje Štrosmajerove ulice, Ferhadije, Ćemaluše (današnja ulica Mula Mustafe Bašeskije), značajan dio Baščaršije, prostor između Begove džamije i sefardske sinagoge, Varoši (dio grada oko Stare pravoslavne crkve), dijelove grada između ulica Logavina i Sagrdžije (ulice Ćemerlina i Hrgića) kao i dijelove grada oko ulica Ulomljenica i Potok", navodi se dalje u tekstu.
Također, u požaru je stradao i njemački konzulat, Tašlihan, Hanikah, sefardska sinagoga, katolička crkva i nekoliko džamija.
"Među stanovnicima Sarajeva nije bilo poginulih, ali je 407 porodica ostalo bez domova i dućana. Prema procjenama oko 10.000 Sarajlija je ostalo bez krova nad glavom, a posljedica je bila pojava velikog siromaštva", stoji u nastavku.
Zanimljivo je da je požar u narodu prozvan "velika jangija" što znači "vatra koja sve uništava". Fotografije u bečkom arhivu je pronašao Amir Ikanović.
