Kod Širokog Brijega izgrađena "Aleja hrvatske ćirilice", odnosno bosančice

Izgrađeno je pet stanica na kojima je postavljeno po šest, u kamenu stiliziranih, slova bosančice. Širina slova je 1 metar, visina 1,4 metra, a debljina 25 cm. Površina slova izgleda kao što izgleda ručno klesani kamen.

Kamen od kojega su klesana slova je "rujan" iz kamenoloma u okolici Kočerina. Uz lokalnu cestu prema nekropoli Lipovci posađen je i drvored, kako bi Aleja dobila svoj potpun smisao.

Bosančica, koju većina hrvatskih akademika zove "hrvatska ćirilica", upotrebljavala se od Boke Kotorske do Istre i od otoka do Save, a nerijetko i preko Save, u Slavoniji.

Bosančicom su pisani slijedeći historijski dokumenti: Povelja Kulina Bana iz 1189. godine, Miroslavovo evanđelje iz 1195. iz okolice Slanoga, Humačka ploča iz 1198., Povaljska listina (otok Brač) iz 1184. godine i mnogi drugi.

Prva štampana knjiga u Bosni i Hercegovini pisana bosančicom je Nauk krstjanski za narod slovinski fra Matije Divkovića iz 1611. godine.

Ono što ovom projektu osigurava budućnost zasigurno je vrlo prometna magistralna cesta Split – Mostar, a "Aleja hrvatske ćirilice" svojim sadržajima daje ovoj cesti dodatnu atraktivnost, zbog koje mnogi već sada svoju rutu putovanja kroz Hercegovinu planiraju baš tom cestom.