Wyatta Earpa popularna kultura prikazuje kao heroja i osvetnika, dok se duže od pola stoljeća u holivudskim filmovima prikazuje kao odlučni predstavnik zakona, koji je značku šerifa stavio kako bi stao uz svoju braću u krvavoj pucnjavi kod OK korala, a kasnije lovio i ubijao ljude koji su pobili njegovu braću u zasjedi.
Međutim, nova knjiga historičara Andrewa C. Isenberga "Wyatt Earp: A Vigilante Life" ukazuje na to kako je takvu sliku o sebi stvorio sam Earp.
Earp je zapravo bio varalica, umiješan u jedan od najvećih skandala u vezi sa namještanjem sportskih rezultata u američkoj historiji. Živio je sa prostitutkama, a svoje neprijatelje je ubijao, jer nije vjerovao američkom pravosuđu. Kao mladić je hapšen zbog krađe konja, piše Isenberg.
"Protjeran je iz grada Texasa zbog prodaje kamenja obojenog zlatnom bojom. Posla čuvara zakona prihvatio se samo iz razloga što je u to doba, kada je korupcija bila na vrhuncu, to bio odličan izvor zarade. Na sudu se našao 1896. godine zbog suđenja za namješteni bokserski meč za šampionsku titulu u superteškoj kategoriji, a 1911. godine, kao 63-godišnjaka, uhapsila ga je policija iz Los Angelesa zbog vođenja namještenih kartaških igara", rekao je Isenberg.
Ova nedjela predstavljaju snažan kontrast Earpovom prikazivanju u brojnim filmovima. Sva prikazivanja su slična, budući da potječu iz Earpove autobiografije, koja se pojavila 1901. godine kao petparački western roman "The Virginian". Da bi popravio ugled narušen skandalom iz 1911. godine, Earp se sprijateljio sa nekoliko holivudskih zvijezda nijemih western filmova te ih doveo u dodir sa scenaristima koji su poslušno prenijeli njegovu priču.
Sve do svoje smrti, 1929. godine, Earp je svakom scenaristi ili biografu voljnom da sluša pričao izmišljenu priču pomiješanu sa stvarnim događajima iz Tombstonea.
"Poput Jayja Gatsbyja ili Dona Drapera, Earp je izmislio samoga sebe, a kao alat je iskoristio novonastalu filmsku industriju", napisao je Isenberg.
