Ovaj dan podsjetnik je na štrajk 1857. godine u New Yorku u koji su stupile radnice fabrike tekstila zahtijevajući bolje uslove rada za žene. Istog dana i na istom mjestu, ali 51 godinu kasnije, ponovo je došlo do štrajka žena. Radnice su bile zatvorene u fabrici iz koje nisu mogle izaći, a u kojoj je izbio požar u kojem je 129 žena smrtno stradalo.
Protesti na 8. mart su se događali i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine, kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plate i pravo glasa.
Prva Međunarodna ženska konferencija 1910. godine bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila Međunarodni dan žena na prijedlog Clare Zetkin.
Sljedeće godine je Međunarodni dan žena obilježilo više od milion ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Žene u Francuskoj su 1912. godine zatražile pravo glasa koje podrazumijeva pravo da budu izabrane, a potom i žene u Holandiji, Švedskoj i godinu kasnije i u Rusiji. U našoj državi 8. mart je prvi put obilježen 1913. godine, kada se u Sarajevu na proslavi okupilo blizu 2.000 žena svih vjeroispovijesti.
Iako je trenutno položaj žena u društvu bolji u odnosu na ranije, činjenica je da one još uvijek u potpunosti nisu stekle svoja prava u ekonomskom, političkom i socijalnom smislu. S tim u vezi, postavlja se pitanje da li je 8. mart zapravo postao komercijalni praznik u kojem je najbitnije kupiti ženama cvijeće ili neki drugi poklon. Izuzetno je važno znati historiju ovog datuma i shvatiti da se žene svaki dan bore za bolji život i ravnopravnost.
