Minimalistički Beograd: Socrealistička ostavština srbijanske prijestolnice

Na fotografijama se mogu vidjeti građevine koje pripadaju pokretu znanom kao "socijalistički modernizam", soc-realizam, brutalizam, "arhitektura nametnutih standarda" itd, a čija je jedna od karakteristika da izgledaju futuristički, gotovo kao da ih je neko donio iz budućnosti.

"To su impozantne zgrade koje u svakodnevnoj žurbi uzimamo zdravo za gotovo, pa sam odlučio da im priđem iz malo drugačijeg ugla kako bih ih akcentovao...", pojasnio je za Klix.ba Mirko Nahmijas.

Dodao je kako svoju seriju radova nije ograničio samo na socrealizam, već se na njegovim fotografijama mogu pronaći i modernije i drugačije pojave u arhitekturi, tj. umjetnost u arhitekturi koja se polako gubi kod nas.

Socrealizam ili socijalistički realizam je stilsko razdoblje u književnosti, slikarstvu, kiparstvu, arhitekturi i ostalim umjetnostima, poteklo iz tadašnjeg Sovjetskog saveza, koje je trajalo od 1930-ih do 1980-ih.

Neposredno nakon Drugog svjetskog rata, socijalistički realizam bio je stil koji se proširio i na ostale istočnoeuropske zemlje komunističkog svijeta koje su potpale pod sovjetsku sferu uticaja - DR Njemačka, Čehoslovačka, Poljska, Mađarska, Jugoslavija, Bugarska, Rumunjska, Albanija - Kina, Mongolija. Cjelokupni dizajn nove države Federativne Republike Jugoslavije, i svih njenih republika, napravljen je u tom duhu.

I baš poput brojnih drugih istočnoevropskih prijestolnica, i Beograda karakteriše arhitektonsko i urbanističko naslijeđe iz doba komunizma - nemaštovitost u izrazu, te izrazita hiper-dimenzioniranost i nerazmjerno voluminozne i visoke državno-političke zgrade u tradicijskim oblicima. Zgrade i građevine koje su nastale kroz dio modernizacije zemlje, preporoda, napretka i radnih akcija, podsjetnik su na hladna i siva vremena komunizma.