Kako je najavljeno, predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, putem telekonferencije iz Ankare, prisustvovat će toj svečanosti.
Pravoslavna crkva Hora ili Crkva Hrista Spasitelja u polju, podignuta je u 4. stoljeću, a 1511. godine je pretvorena u džamiju.
U džamiju ju je preuredio Atik Ali-paša, jedan od Bajazitovih velikih vezira i od tada je u funkciji pod nazivima "Atik Ali-pašina džamija" i "Karije džamija". Mozaici i freske koje se smatraju vrhuncem vizantijske umjetnosti, tada su prekriveni slojem maltera.
Zvaničnom odlukom vlasti, 2. kolovoza 1945. godine, građevina je dobila status muzeja i predstavljala je jednu od najposjećenijih turističkih atrakcija iz vizantijskog perioda u Carigradu, uz Aja Sofiju i cisternu Baziliku.
Prije četiri godine, odlukom predsjednika Erdogana ponovo je prebačena u nadležnost Predsjedništva za vjerska pitanja.
Tada je i započeta restauracija ovog značajnog povijesnog objekta kako bi u njoj vjernici opet mogli da se mole.
Svoj današnji oblik crkva je dobila početkom 14. stoljeća kada ju je u potpunosti obnovio vizantijski državnik Teodor Metohit. Tijekom opstade Carigrada 1453. godine u crkvu je prenesena ikona koja se smatrala čudotvornom i zaštitnicom grada u cilju dobivanja božanske pomoći u odbrani od nevjernika.
Međutim, Osmanlije su zauzele grad, a pola stoljeća nakon toga, crkva je po nalogu Atik Ali paše, velikog vezira sultana Bajazita II, pretvorena u džamiju zvanu Karije. Njena unutrašnjost je prilagođena potrebama islama, pa su mozaici i freske bili prekriveni slojem maltera.
Zgrada je vremenom oronula i prilikom istraživanja njene unutrašnjosti 1948. godine, američki vizantolozi su ispod sloja maltera otkrili vizantijske ikone i mozaike, nakon čega je počela detaljna obnova građevine i otkrivanje prvobitnog sloja.
Radovi su trajali čitavu deceniju i ona je 1958. godine otvorena za javnost kao muzej koji se zvanično zove Karije po nazivu džamije, iako je i dalje među stanovnicima Istanbula ustaljen naziv Hora.
