Slične vizuelne zagonetke postoje već više od 100 godina i prate poznati obrazac. Obično se dva identična objekta postavljaju na prugastu ili stepenastu pozadinu. Objekti izgledaju vrlo različito ovisno o tome gdje su postavljeni na pozadini.
U junu 2020. istraživači sa Massachusetts Institute of Technology istraživali su mehanizam koji stoji iza iluzija. Pokazali su da se ovaj fenomen oslanja na neobičan način na koji naš mozak obrađuje ono što vidimo.
Kada gledamo fotografiju, procjenjujemo svjetlinu objekta prije nego što vizualne informacije stignu do vizualnog korteksa mozga. To znači da objekti iste boje mogu izgledati svjetliji ili tamniji nego što su na osnovu pozadine na kojoj su predstavljeni.
"Svi naši eksperimenti upućuju na zaključak da je ovo fenomen niskog nivoa. Rezultati pomažu da se odgovori na pitanje koji je mehanizam koji leži u osnovi ovog vrlo fundamentalnog procesa procjene svjetline, koji je građevni blok mnogih drugih vrsta vizualnih analiza", rekao je tada profesor MIT-a Pawan Sinha.
Optičke iluzije su često samo zabavne, ali imaju i pravu vrijednost za naučnike. Zagonetke mozga pomažu istraživačima da rasvijetle unutrašnje djelovanje uma i njegovo reagiranje na okolinu.
Dr. Gustav Kuhn, psiholog i stručnjak za ljudsku percepciju sa Univerziteta Goldsmiths u Londonu, rekao je da su iluzije važne za naše razumijevanje mozga.
"Obično uzimamo percepciju zdravo za gotovo i rijetko razmišljamo o teškom poslu koji je u osnovi svakodnevnih zadataka, kao što je gledanje šoljice kafe ispred sebe", rekao je.
