Sokolov Orao nekad ponos Mostara i Hercegovine danas je muzejska atrakcija

Orao je razvijan sedamdesetih godina, a u proizvodnju krenuo početkom osamdesetih, kao zajednički projekat jugoslovenske i rumunjske avio industrije. Otud i ime pod kojim ga pamete stari radnici iz Sokolovih proizvodnih hala – JUROM.

U razvoju jugoslovenske ratne avijacije nastao je kao nasljednik aviona Jastreb, a po uzoru na francusko-bristanski projekat Jaguar. U historiju je upisan kao prvi i jedini jugoslovenski avion koji je letio brže od zvuka.

Treba biti potpuno tačan pa napisati da je tek druga varijanta ovog aviona nadmašila brzinu zvuka, da je to uradio probni pilot Marijan Jelen i da nije pretjerano značila njegovim borbenim karakteristika. Ipak, ostala je kao jedinstvena historijska karakteristika i neostvarena ambicija da bivša država može razvijati ozbiljne nadzvučne avione.

Iako je nastajao u industrijskim kapacitetima smještenim kod mostarskog naselja Rodoč, a prve letove imao s obližnjeg aerodroma Ortiješ, danas u Mostaru nema traga Orlu i njegovoj metalnoj nebeskoj braći. Za uživanje u pogledu na nekad industrijski ponos Mostara i Hercegovine morate otići u Beograd i posjetiti tamošnji Vazduhoplovni muzej.

Orao ponosno stoji na centralnom mjestu i dominira s širinom krila od više od devet metara. Da nije krova i da to nije muzej poletio bi snagom svoja dva Rolls-Royce Viper motora. Još uvijek nije samo muzejska atrakcija, uz MIG-ove koristi ga Ratno vazduhoplovstvo Srbije. Rumunji su ga povukli iz upotrebe još prije dvadeset godina.

Orao je za Mostar, kao i fabrika u kojoj je nastao, sjetna i tužna priča. Priča o vremenu u kojem je taj grad proizvodio avione, a danas većinom proizvodi samo sjećanja.