Na vrhu ljestvice su Japan, Tajvan i Singapur, s IQ od 106 bodova, što je malo ispred Kine (104).
Zbog promjene u metodologiji i nedostatka rezultata iz standardiziranih međunarodnih školskih ispita, iznenadni novi evropski prvak je Bjelorusija (102), no odmah za njom slijedi očekivana skupina država (Finska, Holandija, Njemačka, Estonia i Lihtenštajn) s IQ od 101.
Najoštrija zona tranzicije IQ u Evropi je istočni Jadran; počevši od Slovenije (99) do Hrvatske (96), BiH (89), Crne Gore (86) i Albanije (82). Sjeverna Makedonija ima isti skor kao Albanija, dok Srbija se našla sa skromnim IQ od 90.
Interesantno je da najveći samoproglašeni pojedinački IQ pripada srbijanskom političaru dr. Vojislavu Šešelju, koji je pred haškim sudom ustvrdio da su mu stručnjaci procijenili IQ od oko 240 – što bi bilo čak ispred Terencea Taoa, Alberta Einsteina i Stevena Hawkinga.
Na dnu svjetske IQ ljestvice se nalazi 14 zemalja, većinom iz Afrike, kojima je nametnut arbitrarni IQ od 60 – što zbog nedostatka rigoroznih podataka, što zbog statističke nestalnosti algoritma na nižoj margini.
U analizi su sarađivali najpoznatiji istraživač inteligencije Richard Lynn i politički istraživač David Becker s Tehnološkog univerziteta u Chemnitzu, a sve kalkulacije za harmoniziranje podataka raznih izvora su zabilježili u knjizi "The Intelligence of Nations" (London: Ulster Institute for Social Research, 2019).
