Historija svjedoči o postojanju tajnih društava koja su stoljećima cvjetala, a među njihovim pripadnicima našli su se i najvažniji pojedinci svog vremena, poput raznih evropskih monarha, kao i državnika koji su osnovali Sjedinjene Američke Države, znanih i kao Očevi osnivači. Teorije zavjere neizostavan su dio mita koji prati ova društva, pa su Iluminati, na primjer, povezivani s izbijanjem Francuske revolucije i atentatom na američkog predsjednika Johna F. Kennedyja.
Četiri takve organizacije se ističu po svojoj navodnoj moći i utjecaju. Evo što pouzdano znamo o njima s historijske tačke gledišta (History).
Vitezovi Templari
Vitezovi Templari su bili ratnici posvećeni zaštiti hodočasnika koji su se tijekom Križarskih ratova otisnuli na put do Svete zemlje. Ovaj vojni red je osnovao francuski vitez Hugues de Payens 1118. pod nazivom Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama, sa središtem na Brdu hrama, u Jerusalemu. Njihovi članovi su se zavjetovali na doživotnu čednost, poslušnost i asketizam, a odrekli su se kockanja, alkohola i psovanja.
Vremenom su postali najimućnija i najveća vojna sila u Evropi, osnovavši banku koja je omogućila hodočasnicima priložiti svoj imetak dok su u domovini, a zatim ga unovčiti kada stignu u Svetu zemlju. Papskom bulom pape Inocenta II. 1139. je osnažen njihov utjecaj, te više nisu morali plaćati porez i bili su odgovorni isključivo prema Svetoj Stolici. Na vrhuncu svoje moći su posjedovali otok Kipar, flotu brodova i davali zajam kraljevima, od kojih su ih neki prezirali.
Po završetku Križarskih ratova, vratili su se u Pariz, gdje su se usredotočili na bankarstvo. Francuski kralj Filip IV. je 13. oktobra 1307. uhapsio nekolicinu vitezova i podvrgao ih mučenju, nakon što su mu odbili dati još jedan zajam. Prisiljeni mučenjem, vitezovi su dali lažne izjave o vlastitoj homoseksualnosti i herezi, a 1309. je naočigled Parižana na desetine Templara spaljeno na lomači zbog svojih navodnih zločina.
Pod pritiskom francuske krune, papa Klement V. je 1312. službeno ukinuo viteški red i razdijelio njihov imetak. Kako je vrijeme prolazilo, pojavile su se glasine o tome da su Vitezovi Templari čuvali kršćanske relikvije, poput Svetog grala ili Torinskog platna. Ove teorije zavjere su ovjekovječe u knjizi "Da Vincijev kod" Dana Browna.
Slobodno zidarstvo - Masoni
Slobodno zidarstvo je utkano u tapiseriju američke historije. Trinaestorica od 39 potpisnika Ustava SAD-a su bili masoni - George Washington, James Monroe, Benjamin Franklin, John Hancock i Paul Revere, među najznačajnijim.
Porijeklo samih masona seže u srednji vijek, gdje su sve zanatlije u Evropi imale vlastite cehove. Graditelji katedrala su zbog posla često putovali od mjesta do mjesta, a raspoznavali su se sada već poznatim simbolima - uglomjerom i šestarom. Prvi put se spominju 1390. u jednom zapisu, ali je red kao takav osnovan 1717., kada su u Londonu četiri zasebne lože oformile jednu Veliku ložu Engleske. Masoni su se vrlo brzo proširili Evropom i američkim kolonijama.
Slobodno zidarstvo ne predstavlja vjeroispovijest, iako se članove potiče na vjeru u Vrhovno biće, znano i kao Uzvišeni graditelj kosmosa. Zbog svojih tajnih rituala su došli u sukob s Katoličkom Crkvom, koja ih je osudila nizom dekreta, počevši od 1738. Svoje dekrete je Crkva opovrgnula 1985. zbog velikog broja katolika priključenih masonskom redu. Tajnovitost Slobodnog zidarstva je ulijevala nepovjerenje i građanima SAD-a, pa je svojevremeno osnovana protumasonska politička stranka.
Masoni postoje i danas. Oni ne regrutiraju buduće članove, već im članovi sami prilaze, što je i osnova njihovog gesla "Sve što treba je pitati". Može im pristupiti svaki muškarac koji navrši 21 godinu, ako bude prihvaćen, podrazumijeva se. Ženama je, pak, otvoren pristup srodnom udruženju pod nazivom Red istočne zvijezde. Među slavnim imenima Slobodnog zidarstva su još i Wolfgang Amadeus Mozart, Winston Churchill, Franklin Delano Roosevelt i glumac John Wayne.
Iluminati
Iluminate je osnovao profesor Adam Weishaupt 1. svibnja 1776. u Bavariji, u želji da okrzne moć konzervativne Katoličke Crkve i bavarske monarhije. Zamisao je bila da se odbaci organizirana religija putem novog izdanka prosvjetiteljstva zastupljenog u Evropi. Weishaupt je, između ostalih, bio nadahnut i učenjem Isusovaca, Sedam mudraca, Kabale, a ponajviše masonima. Nastojao je infiltrirati se u njihove redove i regrutirati što više imućnih članova.
Pripadnici bavarskih Iluminata su bili poznati pod imenom Perfectibilis. Bili su podijeljeni u tri prstena na osnovi svoje rastuće moći, a pristupali su im članovi tadašnje društvene elite i plemstva, poput Johanna Wolfganga von Goethea, filozofa Johanna Gottfrieda Herdera i vojvode Ferdinanda od Brunswicka. Komunikacija među članovima je bila šifrirana, a svaki je nosio nadimak inspiriran antikom. Weishaupt je, na primjer, bio poznat kao Spartak.
Snaga i utjecaj Iluminata su cvjetali sve dok im Karl Teodor, knez-izbornik Bavarske, nije došao glave, izdavši proglas 1787. kojim se članstvo među Iluminatima kažnjavalo smrću. Nema dokaza da je ovo tajno društvo opstalo do danas, ali to nije spriječilo rađanje maštovite mitologije o njima, pa postoje teorije da su izazvali izbijanje Francuske revolucije i atentat na američkog predsjednika Johna F. Kennedyja. Iluminati su bili inspiracija Danu Brownu za knjigu "Anđeli i demoni", kao i Umbertu Ecu za "Foucaultovo njihalo".
Lobanja i kosti - Bratstvo smrti
Ovaj tajni red je osnovan na Univerzitetu Yale u SAD-u 1832. Osnivač je William Huntington Russell, koji je bio nadahnut okultnim društvima u Njemačkoj. Njegov suosnivač je Alphonso Taft, budući vojni ministar američkog predsjednika Ulyssesa S. Granta, koji će im se, također, pridružiti. Nekoliko američkih predsjednika je osim njega pristupilo bratstvu.
Svake godine se 15 apsolvenata na Yaleu poziva pristupiti društvu Lobanje i kostiju. Iako se njihova imena javno obznane, nije poznato šta se događa na sastancima ovog društva u prostorijama bez prozora koja nosi naziv Grobnica. Ovi sastanci se, inače, organiziraju svake druge sedmice. Svaki član bratstva se zavjetuje na tajnost. Članovi su poznati kao patrijarsi, dok su oni koji tek prolaze inicijaciju vitezovi. Ljude izvan svog društva nazivaju barbarima.
Poznati članovi Lobanje i kostiju su predsjednici William Howard Taft, George H. V. Bush, osnivač časopisa Times Henry Luce, bivši državni sekretar SAD-a i predsjednički kandidat John Kerry, kao i mnogi drugi moćnici i pripadnici CIA-e.
U svom kontroverznom ekspozeu America's Secret Establishment, Anthony Sutton, ekonomist, historičar i pisac, navodi da je Bratstvo smrti naumilo stvoriti Novi svjetski poredak, pozvavši se na brojne teorije zavjere.
