Uspješni bh. astrofotograf Jasmin Dolamić: Druge zemlje mogu pozavidjeti prizorima na našem nebu
Kako pojašnjava, njegov interes za Svemir počeo je još u osnovnoj školi kada je učio o Sunčevom sistemu i tada su ga privukle priče o planetama, zvijezdama i svemu što postoji u svemiru.
"Činilo mi se nevjerovatnim koliko je toga tamo gore, a udžbenici su tu samo zagrebali površinu. Zbog toga sam tražio dodatne informacije i čitao šta god sam mogao pronaći o Svemiru. Kako sam više učio, tako je i moje interesovanje raslo. Poželio sam da to sve vidim svojim očima, a ne samo da čitam o tome. Tada sam došao na ideju da kupim teleskop, kako bih mogao posmatrati planete, Mjesec i možda čak i nešto dalje. Htio sam barem na neki način biti bliže tom ogromnom prostranstvu koje me uvijek fasciniralo", rekao je.
"Nalazim se između dva svijeta - astronomije i astrofotografije"
Jasmin u razgovoru za Klix.ba pojašnjava i povezanost vizualne astronomije i astrofotografije, te tvrdi da su ove dvije oblasti povezane, ali se ipak razlikuju svaka na svoj način.
"Većina astronoma amatera vremenom se prebaci na astrofotografiju, vjerovatno zato što fotografije pružaju priliku da svoje doživljaje podijele s drugima. Vizualna astronomija, s druge strane, nudi intimnije, lično iskustvo. Ja se nalazim negdje između ta dva svijeta. I dalje najviše uživam u noćima kada su vremenski uslovi savršeni, jer tada volim koristiti teleskop za vizualno posmatranje. Ima nešto posebno u trenutku kada direktno kroz okular gledaš objekte koji su udaljeni milionima svjetlosnih godina. Pomisao da ti fotoni, nakon svog dugog puta, dospiju pravo na tvoje oko, daje sasvim novu perspektivu – osjećaj koliko je Svemir ogroman, a mi zapravo tako mali u njemu", tvrdi on.
Prva astrofotografija nastala je prilikom posmatranja Mjeseca
Astrofotografija donosi sasvim drugu dimenziju i kroz nju je moguće zabilježiti detalje i boje planeta, maglica i galaksija, koje je golim okom gotovo nemoguće za primijetiti. Osim toga, ovakve fotografije je lako podijeliti s drugima, za razliku od uvjeravanja ljudi da izađu na hladnoću i gledaju kroz okular usred noći što je slučaj sa astronomijom. Uz sve navedene prednosti, Jasmin se odlučio da svoju prvu astrofotografiju snimi 1. aprila 2019. godine, a tom prilikom je mobitelom kroz okular teleskopa tokom svom prvog posmatranja uslikao Mjesec.
"Za ozbiljnije astrofotografije potrebno je više truda i opreme. Kako je vrijeme prolazilo, učio sam o tehnikama snimanja i postepeno nabavljao potrebnu opremu. Tu mi je puno pomogla ekipa s Astroforuma 'Zvjezdarnica' iz Hrvatske. Zahvaljujući njihovim savjetima, snimci su postajali sve bolji, a Mjesec kojeg sam snimio u oktobru iste godine izgledao je neuporedivo bolje. Te iste godine, 11. oktobra, imao sam sreću zabilježiti i rijedak tranzit Merkura preko Sunca, što je bio poseban događaj koji će se ponoviti tek 2032. godine", rekao je Jasmin.
Njegovo prvo fotografisanje objekta "dubokog neba" bio je snimak Velike maglice u Orionu (M42) u januaru 2021. godine, a kasnije se odlučio ponovio taj snimak nekoliko puta, jer je kako tvrdi, u astrofotografiji uobičajeno stalno usavršavati tehniku i raditi na boljoj opremi.
"Svaki novi pokušaj donio je bolji rezultat, a fotografije te iste maglice iz februara 2021. i januara 2022. jasno pokazuju napredak. Postepeno sam se sve više počeo baviti astrofotografijom, najviše zbog mogućnosti promocije astronomije i dijeljenja ljepote Svemira s drugima. Ipak, vizualno posmatranje i dalje ima posebno mjesto u mom srcu – nema tog osjećaja koji može zamijeniti trenutak kad vlastitim očima posmatraš beskonačnost koja nas okružuje", pojašnjava ovaj bh. astrofotograf.
Kako nastaje jedna astrofotografija?
Ova oblast fotografije spada među najkomplikovanije, a kako tvrdi Jasmin Dolamić, za kvalitetnu astrofotografiju potrebno je uložiti mnogo truda te uz to moraju biti i povoljni vremenski uvjeti.
"Da bi napravili dobre fotografije 'zvijezde se moraju poklopiti'. Bez obzira na to koliko su teleskopi i kamere napredni, oni ne mogu probiti oblake. Astrofotografi moraju pratiti vremenske prilike i kretanje oblaka. U zavisnosti od objekta koji se planira fotografisati, može biti poželjno da nema Mjeseca na nebu ili da barem nije pun, jer njegov sjaj djeluje poput svjetlosnog zagađenja. Kada se ispune ovi osnovni uslovi, slijedi postavljanje teleskopa i motorizovane astronomske montaže, što je ključni korak", rekao je Jasmin.
Motorizovane montaže su neophodne za astrofotografiju jer omogućavaju praćenje nebeskih objekata tokom noći. Kako pojašnjava Jasmin, Zemljina rotacija uzrokuje prividno kretanje zvijezda na nebu, što otežava snimanje, ali upravo to omogućava stvaranje "star-trail" fotografija koje prikazuju kružne staze zvijezda.
"Za precizne astrofotografije kroz teleskop, montažu je potrebno usjeveriti, odnosno poravnati s osom rotacije Zemlje. Nakon toga slijedi snimanje, koje obično uključuje niz pojedinačnih ekspozicija u trajanju od jedne do pet minuta. Sakupljanje materijala zavisi od objekta – svjetliji objekti zahtijevaju ukupno dva do tri sata ekspozicije, dok za tamnije može biti potrebno i preko sedam do osam sati. Nakon snimanja, slijedi obrada materijala, što čini barem 50% posla. Ovaj proces zahtijeva strpljenje – kod mene obično traje oko 14 dana od snimanja do finalne fotografije", kazao je.
Astrofotografija se može podijeliti na nekoliko podvrsta poput pejzažne, planetarne i deep-sky koja je Jasminu omiljena.
"Posebno volim snimati galaksije, pa je i cijeli moj astrofoto setup prilagođen za ovu vrstu snimanja. Snimanje astronomskih objekata nije jednostavno – zahtijeva preciznost, strpljenje i znanje, ali upravo ti izazovi čine finalnu fotografiju još vrednijom. Osjećaj kada nakon uloženog truda dobijete snimak koji prikazuje ljepote svemira, to je nagrada koja vas uvijek iznova inspiriše", rekao je.Astrofotografija je slabo zastupljena u BiH
Jasmin je aktivan sudionik astronomskih društava AD "Polaris" iz Tuzle i AD "Orion" iz Sarajeva, a na sceni bh. astronomske zajednice ističe se kroz mnoge angažmane i zalaganja. Ipak, on tvrdi da se trenutni broj osoba iz BiH koje se aktivno bave astrofotografijom može prebrojati na prste jedne ruke i da je ovaj hobi u našoj zemlji slabo zastupljen, a glavni razlog vidi u tome što astronomija nije široko popularna.
"To je rezultat izostanka astronomije u obrazovnim programima u školama svih nivoa, pa mladi nemaju priliku da se upoznaju s njom. Ukoliko bi školski programi pružili mogućnost da učenici ne samo uče o planetama, već da ih i posmatraju kroz teleskop, vjerujem da bi interes za astronomiju brzo porastao. Ovo je velika šteta jer BiH nudi izvanredne uslove za astronomiju. Nebo u određenim dijelovima zemlje, kao što su sjeverni dijelovi Glamočkog Polja ili područje oko planine Maglić, jedno je od najtamnijih u Evropi. To tamno nebo je nešto čemu bi mnogi astronomi u razvijenim zemljama mogli samo zavidjeti. Ostali dijelovi zemlje, osim onih u urbanim područjima poput Sarajeva, Zenice, Tuzle, Banje Luke i Mostara, također imaju vrlo povoljne uslove za astronomske aktivnosti. Međutim, u posljednjih nekoliko godina primjećujem da interes za astronomiju, a samim tim i za astrofotografiju, polako raste. Nadam se da će astronomska scena u BiH uskoro ostvariti svoj pravi potencijal", kazao je.
Sarajevska opservatorija bi mogla biti obnovljenaOn dodaje da je ove godine osnovano i novo Astronomsko društvo "Bosona" u Jajcu. Također, u cilju popularizacije astronomije, AD "Polaris" u Tuzli svake godine organizuje "Dane Astronomije", dok AD "Orion" u Sarajevu redovno održava predavanja, radionice i promatranja u okolini Sarajeva. Osim navedenih astronomskih društava, Jasmin je bio jedna od osoba uključenih u pokretanje prve opstrvatorije "Vema" u Visokom, a prokomentarisao je i moguću obnovu sarajevske opservatorije na "Čolinoj Kapi".
"Još od uništenja opservatorije 'Čolina Kapa' na Trebeviću tokom agresije na BiH devedesetih godina prošlog vijeka, naša zemlja je jedna od rijetkih u Evropi koja nema funkcionalnu astronomsku opservatoriju. Obnova opservatorije na Trebeviću je tema o kojoj se unutar astronomske zajednica u BiH već dugo vremena raspravlja, ali nažalost, bez značajnog napretka ili konkretnih odgovora od strane države. Međutim, u posljednjih nekoliko godina pojavile su se naznake da bi proces obnove opservatorije 'Čolina Kapa' mogao krenuti u skorijoj budućnosti i nadam se da će se to ostvariti uskoro. Značaj ovakvog objekta za astronomiju u BiH bio bi ogroman i svakako bi bio dobrodošao", poručuje.
Poznati bh. astrofotograf za naredni period najavio je svoju novu izložbu radova koja bi mogla biti realizovana naredne godine. Kako tvrdi, vjeruje da će ga vremenski uvjeti u 2025. godini poslužiti kako bi mogao snimiti nove astrofotografije kojima će kompletirati svoju novu izložbu.
Saudijci otišli korak dalje: Kreće novi turnir sa zlatnom kuglom, sada je vrijedna milion dolara
