Znate li legende o nastanku tekije u Blagaju koja je turističko blago naše zemlje?
Naime, mještani su pričali da je pred mrak kroz blagajsku čaršiju projahao starac s bijelom bradom. Nosio je zelenu odoru sa sarukom (tankim platnom omotanim oko fesa). Zaputio se prema vrelu.
Ljudi su završili s klanjanjem akšama, a on se nije vratio. Mislili su da će odsjesti u musafirhani. odnosno odaji za goste begova Velagića. Buna je nadošla tako da nije mogao preći.
Uzaludno su ga tražili. Naposlijetku su zaključili da je učinjen gajb, odnosno da je nestao. Prema vjerovanju, gajb nije nešto što je imaginarno, ono stvarno postoji. Međutim, ne može se opaziti i pojmiti sa pet čula kojima čovjek raspolaže. Mještani su njemu u čast podignuli tekiju i turbe.
Prema drugoj legendi, nekada je u pećini vrela Bune živio zmaj, kojem je narod svake godine morao izručiti kao dar jednu mladu djevojku za žrtvu. Došao je red na Milicu, kćerku hercega Stjepana, no derviš Salih je upravo stigao u Blagaj iz Sirije i zaljubio se Milicu.
Ljubav mu je dala snagu te se borio protiv zmaja kako bi oslobodio voljenu ženu. Zmaj je svojim repom odvaljivao blokove strmene stijene, ali ga je Salih uspio pobijediti.
Herceg je nakon toga dozvolio Salihu da oženi Milicu. U znak zahvalnosti je sagradio tekiju na mjestu gdje je pobijedio zmaja.
Izvor rijeke Bune je jedan od najvećih i najljepših izvora u Evropi. Buna ističe iz pećine ispod stijene visoke 200 metara i samostalno stvara tamno modru-smaragdno zelenu rijeku, koja teče još oko devet kilometara prema zapadu i ulijeva se u Neretvu u blizini sela Buna.
Turski sultan je, očekivano, bio oduševljen Bunom te je naredio da se u neposrednoj blizini njenog izvora sazida tekija. Izgrađena je za potrebe derviša. Orijentalna bosanska arhitektura tekije privlači svojom bjelinom duple fasade, spratom i proširenom sobom, koja liči na balkon.
Otvorena je za posjetioce tokom čitave godine i u njenoj predivnoj bašti sa veličanstvenim pogledom na izvor Bune se služe osvježavajuća pića, čaj i turska kafa.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 11. decembra 2003. godine u Sarajevu, donijela je odluku da se tekija proglasi nacionalnih spomenikom BiH.
Nakon nesuglasica Švicarci odobrili javno finansiranje Eurosonga za 2025. godinu
