Beč gradi najmoćniju pumpu za kišnicu u Evropi u svrhu zaštite od poplava
Klimatske promjene donose sve češće i snažnije padavine, a kanalizacioni sistemi gradova moraju se prilagoditi novim izazovima.
"Odgovorna politika znači misliti na buduće generacije. Ovom investicijom jačamo infrastrukturu kako bismo još bolje zaštitili stanovnike ovog grada od ekstremnih padavina", rekao je član gradske vlade za klimu Jürgen Czernohorszky.
Trenutno, pumpna stanica na Dunavskom ostrvu već ima kapacitet od 40.000 litara vode u sekundi. Nova pumpa, koja se gradi od augusta 2024. godine, dodatno će povećati kapacitet, pružajući još viši nivo sigurnosti za grad.
Tokom jakih kiša, kanalizacioni sistem grada preplavljuje se kišnicom koja se miješa s otpadnim vodama iz domaćinstava. Da bi se spriječile poplave, voda se brzo preusmjerava u rijeku Dunav pomoću snažnih pumpi. Ovaj sistem osigurava da ulice ostanu suhe, a domovi zaštićeni.
Osim pumpe, modernizuje se i ostatak stanice. Postavit će se nova IT oprema, solarna elektrana na krovu i energetski efikasni sistemi. Pumpu proizvodi austrijska kompanija Andritz AG u saradnji s firmom EQ Energie & Bau GmbH. Montaža počinje na ljeto ove godine, a puštanje u rad planirano je za 2026. godinu. Sa ukupnom investicijom od 8 miliona eura, ovo će biti najjača kišna pumpa u Evropi.
Grad Beč je u septembru 2024. godine doživio jedno od najvećih nevremena u svojoj historiji. Tim gradske služba za upravljanje kanalizacionim sistemom i otpadnim vodama "Wien Kanal" radio je bez prestanka četiri dana i tri noći kako bi grad održao sigurnim.
"Samo tokom tih dana, naše pumpe su ispumpavale nevjerovatnih 80.000 litara vode u sekundi. To je ekvivalent ispražnjavanju svih devet bazena najvećeg bečkog bazenskog kompleksa Stadionabada u Beču, za samo dvije minute", izjavio je direktor Wien Kanala Andreas Ilmer.
Projekt ne donosi samo sigurnost od poplava, već doprinosi i zaštiti okoline. Nova pumpna stanica imat će ekološki prihvatljive izvore energije, uključujući solarnu elektranu od 260 kW na krovu, štedljiviji sistem grijanja i bolju izolaciju zgrade. Time će se uštediti oko 50.000 eura godišnje i smanjiti emisija CO2 za 300 tona.
