Arheolozi otkrivaju dijelove davno izgubljenog hrama posvećenog Posejdonu
Do otkrića je došlo nakon višegodišnjih iskapanja u davno izgubljenom drevnom gradu, koji je i sam ostatak moćnog grada-države iz antike.
Sam grad je uništen pod misterioznim okolnostima o kojima naučnici još uvijek raspravljaju, ali drevne legende to pripisuju gnjevu Posejdona, ljutitog božanstva zaštitnika grada.
Što je Helike i njegov drevni kult Posejdona?
Helike je nekoć bio starogrčki grad-država iz bronzanog doba, smješten na poluotoku Peloponez uz Korintski zaljev.
To je grad prožet historijom i legendama, opisan kao vojna sila koja je sudjelovala u Trojanskom ratu. Međutim, mitovi ga također opisuju kao malog.
Unatoč tome, njegova geopolitička uloga kao regionalne sile navodno se pripisuje potpori božanstva zaštitnika Posejdona, grčkog boga mora i potresa.
Mitovi na stranu, da je grad usvojio Posejdona kao svoje glavno božanstvo je svakako istina, a vidljivo je iz novčića pronađenih u njegovim ruševinama, koji prikazuju Posejdonovo lice s jedne strane i trozubac, njegov božanski simbol, s druge strane.
Posejdonov hram u gradu bio je poznat u cijelom antičkom svijetu, kao i njegov drugi panhelenski hram.
Međutim, grad je uništen u 4. stoljeću prije Krista zbog, kako se vjeruje, potresa i cunamija. Ironično, grad koji je štovao boga mora i potresa navodno su uništili more i potres.
Iako su arheolozi pretraživali mora više od jednog stoljeća, ali su na kraju uspjeli 2001., pronašavši ga u drevnoj laguni u blizini sela Rizomylos, a od tada se redovno iskapanja.
Tokom ovih iskapanja istraživači su uspjeli otkriti mnoge značajne nalaze nekadašnjeg velikog grada-države. To uključuje poznato Posejdonovo svetište.
Sada su istraživači uspjeli još bolje pogledati kompleks hrama, posebno istražujući dvije zgrade, od kojih jedna datira sve do osmog stoljeća prije Krista.
U ovom iskopavanju arheolozi su uspjeli otkriti keramiku, od koje neke datiraju iz devetog stoljeća prije Krista, bronzanu glavu zmije i dio mitskog stvorenja poput sfinge koja je vjerovatno bila dio arhitektonskog reljefa koji datira iz šestog stoljeća stoljeća prije Krista.
Također su bili prisutni dokazi o žrtvenim prinosima, željeznom oružju, točkovina bojnih kola, glinenim i bronzanim kipićima i nešto zlata.
Prema članu ekipe i arheozoologu dr. G. Kazantzisu, postojali su dokazi da je vjersko štovanje u hramu uključivalo žrtvovanje životinja, prinošenje koza, ovaca i svinja. Nadalje, profesor arheobotanike koji je sudjelovao u iskapanju pronašao je u tlu dokaze da su u tom području bile i velike berbe grožđa, što ukazuje da se vino također vjerovatno koristilo u tim ceremonijama.
Ali još jedno zanimljivo otkriće je da ne samo da je ovaj hram bio posvećen Posejdonu, koji je vjerojatno bio glavno božanstvo u kompleksu, već je bilo i dokaza da se na tom mjestu štovalo još jednog boga. Što se tiče toga koji je to bog mogao biti, istraživači su još uvijek nejasni i dalje će istražiti nalaze kako bi saznali.
Ipak, možda najznačajnije otkriće je da je ova zgrada vjerovatno bila vrlo često poplavljena. Usprkos prirodnim opasnostima koje bi implicirale, međutim, lokalno stanovništvo nastavilo je dolaziti u hram i održavati ga, a arheolozi su vjerovali da je svetište od tolikog značaja za vjernike da bi radije kontinuirano obnavljali hram umjesto da odu negdje drugdje.
Ovi nalazi pridodaju rastućoj zbirci informacija o ovoj davno izgubljenoj drevnoj sili, pomažući u sastavljanju djelića misterija njezinih dana slave i konačnog propadanja, piše Jerusalem Post.
Kako izgleda kuća u kojoj je Melanija Trump živjela u djetinjstvu: Period prije Amerike i slave
Alcaraz ismijavao Đokovićevu povredu usred meča? Kamera je uhvatila savršen ugao
