Arheolozi u Njemačkoj pronašli najveću masovnu grobnicu ikada u Evropi, ukopane žrtve kuge
U južnoj Njemačkoj otkrivene su jame kuge s ostacima najmanje 1.000 žrtava. Jame bi zajedno mogle tvoriti najveću masovnu grobnicu ikada otkrivenu u Evropi, kažu arheolozi.
Iskopavanje, koja su provedena prije građevinskih radova u gradu Nurembergu, otkrila su osam jama od kojih je svaka bila pretrpana stotinama kostura odraslih, djece i beba koji datiraju između kasnog 15. i početka 17. stoljeća.
Arheolozi su također pronašli krhotine keramike i srebrne novčiće u dvije od tri jame koje su završili s iskopavanjem. Radiokarbonsko datiranje pokazalo je da se keramika podudara s izbijanjem kuge koja se dogodila između 1622. i 1634. godine, dok novčići datiraju oko 1619. godine, navodi se u izjavi koju je objavila kompanija za arheološka iskapanja In Terra Veritas.
"Otkriće poput tog nikada se prije nije dogodilo i, iskreno, nitko nije mislio da je ovo moguće. Lokalitet je od ogromne važnosti za grad Nuremberg.", rekla je u izjavi Melanie Langbein iz Nuremberškog odjela za očuvanje baštine.
Nuremberg je pretrpio niz epidemija kuge između 1533. i 1634. koje su zajedno odnijele živote otprilike 30.000 ljudi, navodi se u saopćenju. Dok su se tijela gomilala, vlasti su naredile da se pokopaju u masovne grobnice izvan gradskih crkvenih dvorišta.
"Ti ljudi nisu pokopani na uobičajenom groblju iako smo odredili groblja zaražena kugom u Nuremberg. To znači veliki broj mrtvih ljudi koje je trebalo pokopati u kratkom vremenskom roku bez obzira na kršćanske običaje pokopa", rekla je Langbein za CNN
Ljudi pokopani prema srednjovjekovnoj kršćanskoj tradiciji polagani su na počinak s glavom okrenutom prema zapadu i nogama prema istoku "kako bi vidjeli Krista kako dolazi s istoka u vrijeme propasti". Nova su iskopavanja, s druge strane, otkrila kosture raspoređene u sjedećem položaju, okrenute u različitim smjerovima i naslagane jedna na drugu kako bi ispunile svaki djelić dostupnog prostora. Arheolozi su također otkrili tijela koja su ležala na boku s ostacima dojenčadi i beba zaglavljenih u prazninama između njih, piše Livescience.com.
Neki od ostataka bili su obojeni zelenom bojom zbog naslaga iz pogona za obradu metala koji su izgrađeni u blizini i na vrhu grobova u stoljećima koja su uslijedila, navodi se u saopćenju.
Do sada su u potpunosti istražene samo tri od osam jama i prebrojan broj mrtvih u njima. Jedna od jama sadržavala je 280 tijela, rekli su arheolozi, iako su pronašli dokaze da su neka možda uklonjena i pomjerena od izvornog ukopa. U drugoj jami pronađeno je 150 tijela, ali i taj je broj obavijen velom neizvjesnosti zbog obližnje eksplozije bombe iz Drugog svjetskog rata koja je raznela neke od kostura 1943. godine.
Arheolozi su zbrojili i izvadili do 1.000 tijela iz zemlje, ali očekuju da će taj broj premašiti 1.500 u nadolazećim sedmicama dok se iskapanja nastavljaju. Ako se dogodi, mjesto u Nurembergu moglo bi postati najveći naučno iskopani masovni ukop u Evropi, navodi se u saopćenju.
"Kosturi su u vrlo dobrom stanju za ispitivanje, unatoč razaranju koje se dogodilo. Sada možemo detaljno prikazati sve one informacije koje se čuvaju u tim kostima, na primjer prevalenciju različitih vrsta raka, genetske mutacije koje se pokazuju u lubanji, određivanje dobi i spola, status zuba i zaključke iz toga na opće zdravstvene i životne prilike u ovom razdoblju", rekao je Florian Melzer, antropolog iz In Terra Veritasa, u izjavi.
